Preskoči na glavni sadržaj

Zablude o holesterolu

Kakao je bogat flavanolima, prirodnim hemijskim spojevima, za koje postoje dokazi koji ukazuju da ti spojevi pozitivno deluju na koncentraciju masti (lipida) u krvi: triglicerida, LDL holesterola i HDL holesterola (dobar holesterol).




Stručnjaci ukazuju da se održavanjem normalnih vrednosti lipida u krvi sprečava razvoj kardiovaskularnih bolesti, prenosi portal "Vitamini".

Pozitivan učinak crne čokolade i ostalih proizvoda koji sadrže kakao na vrednosti holesterola u krvi značajniji je kod osoba sa većim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Međutim, lekari kažu da su potrebna dalja istraživanja s ciljem utvrđivanja optimalne dnevne doze flavanola koje bi bile primenjive za svaki dan.

Već dugi niz godina, sa svih strana bombardirani smo informacijama da kolesterol našem organizmu nanosi teško popravljivu štetu.

U skladu s tim, želimo li ostati zdravi, moramo drastično smanjiti unos masnoća životinjskog podrijetla poput mlijeka, maslaca, sira, vrhnja i ostalih mliječnih proizvoda.

No, je li to, uistinu tako? Čini se da nije, jer sve više liječnika i znanstvenika tvrdi da je riječ o zabludi mitoloških razmjera.

Krenimo redom, pa za početak spomenimo nesumnjivo najveće istraživanje ikad provedeno od strane Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno, njihov MONICA projekt (Multinacional MONItoring of trends and determinants in CArdiovascular disease – multinacionalno praćenje ključnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti).

Tom istraživanju, između ostaloga, bio je cilj istražiti vezu između kardiovaskularnih oboljenja i kolesterola.

Ta veza nikada nije ustanovljena, iako je navedeno istraživanje, tijekom više od 10 godina provedeno u 21 zemlji diljem svijeta, na najvećem mogućem uzorku ikada, odnosno na 10 milijuna žena i muškarca.

Iako su rezultati tog dugoročnog i basnoslovno skupog istraživanja bili savršeno jasni, brzinom munje pometeni su pod tepih, jer – pogađate – nisu bili u skladu s onim što je Svjetska zdravstvena organizacija očekivala dobiti kao rezultat.

Dakle, preostaje nam zaključiti da je istina već odavno poznata, ali se zatajuje u korist nekih drugih, po svemu sudeći, znatno isplativijih 'istina'.

Poput istine da su u to vrijeme, prije više od 20 godina, lijekovi za snižavanje kolesterola već bili u uporabi, a tako je trebalo i ostati.

Budući da je kolesterol nepravedno proglašen glavnim uzročnikom bolesti srca i krvnih žila, medicinska struka počela je preporučivati da masnoće životinjskog porijekla izbace iz prehrane.

Umjesto njih, naveliko se počela preporučivati uporaba industrijski prerađenih biljnih ulja.

Maslac je zamijenjen popularnim margarinom, a i dan danas se naveliko savjetuje da se konzumacija namirnica poput sira i vrhnja, smanji na najmanju moguću mjeru.

Pravi uzrok bolesti srca nije kolesterol

Već spomenute rezultate WHO-ove MONICA studije o nemogućnosti povezivanja kardiovaskularnih oboljenja s kolesterolom, potvrđuje i dr. Dwight Lundell, ugledni kardiokirurg koji je tijekom 25 godina izvršio više od 5000 operacija.

Pozivajući se na znanstvena istraživanja provedena zadnjih nekoliko godina, kao i na bogato osobno iskustvo, dr. Lundell tvrdi da je glavni uzročnik bolesti srca i krvnih žila upalni proces koji nastaje u arterijama, kao posljedica prehrane s premalo zasićene masnoće.

Drugim riječima, ono što doista nanosi veliku štetu našim krvnim žilama, su biljna ulja s velikim udjelom omega-6 masnih kiselina, poput suncokretovog, sojinog i kukuruznog, te prekomjerno konzumiranje proizvoda s velikim udjelom brašna i šećera.

Jer, kako tvrdi dr. Lundell, službena medicina je napravila užasnu pogrešku kad je ljudima savjetovala da izbjegavaju zasićene masti i da umjesto njih koriste višestruko nezasićena ulja.

Ove, davno uspostavljene prehrambene preporuke dovele su do epidemije pretilosti i dijabetesa, koji su po smrtnosti, ljudskoj patnji i materijalnom trošku, nadmašili svaku drugu pošast u povijesti čovječanstva.

Iako aterosklerotski plak (masno-vezivna naslaga u stijenci arterije), sadrži vrlo malu količinu kolesterola, i unatoč činjenici da se te naslage pretežno sastoje od višestruko nezasićenih masnoća, propagandna mašinerija uspješno je odradila svoj zadatak.

Većina ljudi u današnje vrijeme slijepo slijedi službeno preporučenu prehranu, koja je siromašna zasićenim mastima i bogata višestruko nezasićenim mastima i ugljikohidratima, ne znajući da upravo takva prehrana nanosi veliku štetu našim krvnim žilama.

Tom neznanju ne treba se čuditi, uzmemo li u obzir da je društvo u kojem živimo, prioritetno vođeno željom za unosnom zaradom. Žalosno ali istinito, industriji lijekova zdrav čovjek je najneunosniji, a statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, pripadaju skupini najprodavanijih na svijetu.

U skladu s tim, nije teško uvidjeti vezu između industrije hrane i industrije lijekova. Proizvodnja "zdrave hrane" koja u konačnici ljude čini bolesnima, savršeno je isplativa jednima i drugima.

Prava uloga kolesterola

Waltre Hartenbach, autor knjige ''Laž o kolesterolu", objavljene i kod nas, osvješćuje nas o pravoj prirodi kolesterola i njegovoj ulozi u organizmu.

On tumači da je kolesterol - kojega se svi toliko bojimo, držeći ga nekom strašnom tvari koja našem organizmu nanosi goleme štete - zapravo osnovna građevna tvar staničnih membrana svih tkiva, neophodna za normalan rad organizma.

Budući da kolesterol sudjeluje pri stvaranju hormona, vitamina A, D i E, te žučnih kiselina, njegovo snižavanje izravno dovodi do slabljenja vitalnosti i plodnosti, poremećaja u izgradnji kostiju i muskulature, te ozbiljnih poremećaja u razini elektrolita koji u konačnici vode do ozbiljnih srčanih i neuroloških komplikacija.

Sudeći po rezultatima brojnih istraživanja, dijeta koja savjetuje reduciranje masnoća i kolesterola, nema nikakav učinak na bolesti srca i krvnih žila.
Stoga bi uistinu bilo krajnje vrijeme da mit o kolesterolu proglasimo time što jest – jednom od najvećih zabluda našega vremena, te svoje prehrambene navike najzad uskladimo sa zdravim razumom.

Želimo li biti uistinu biti zdravi, moramo se vratiti tradicionalnoj prehrani, temeljenoj na unosu zasićenih masti.

Zasićene masti jačaju imunološki sustav i sprečavaju pojavu mnogih bolesti.
Njihove masne kiseline po prirodi su antigljivične, antivirusne i antimikrobne.

One sprječavaju osteoporozu, hrane mozak, te osiguravaju pravilan rad živčanog i hormonalnog sustava. Uz sve navedeno, pouzdano snižavaju rizik od bolesti srca i krvnih žila.

Prehrana bogata prirodnim masnoćama nipošto nije štetna po zdravlje. Baš nasuprot, takva prehrana je izuzetno zdrava i višestruko korisna.

U svakom slučaju, smanjenje unosa ugljikohidrata i povećanje unosa prirodnih masnoća poput onih iz domaćeg mlijeka, sira, maslaca te kokosovog ulja dugoročno će vas zaštititi od brojnih bolesti i posjeta liječnicama.

Izvor: Alternativa




Komentari

Popularni postovi s ovog bloga

Koju hranu treba često jesti?

Svi mi želimo dugo i zdravo živjeti.
Kada govorimo o zdravlju, imunitetu i svemu onome što je potrebno kako bi se to održalo, mnogi ljudi ne žele slušati,  jer misle da su u pitanju izuzetno složeni savjeti. Prevencija raznih vrsta bolesti poput raka ili srčanih bolesti nije toliko kompleksna koliko ljudi zapravo misle. Ustvari, vrlo je jednostavno!



Danas dijelim s vama informacije o tome koje namirnica treba često jesti,  ako želite dug život i odlično zdravlje.

Mahunarke
Mahunarke su pune nutrijenata i zdravih vlakana, a zbog ugljikohidrata ih tijelo sporije vari zbog čega ovi plodovi pozitivno djeluju na regulaciju šećera u krvi. Veliki broj dosadašnjih istraživanja pokazao je  da mahunarke mogu značajno smanjiti rizik od mnogih tipova tumora, posebno raka crijeva. Fitohemikalije u grahu usporavaju rast tumora, a istraživanjem sprovedenim na Harvard School of Public Health došlo se do zaključka da žene koje konzumiraju grah najmanje dva puta sedmično imaju 24 posto manje šanse da r…

Znate li zašto je tamna čokolada zdrava?

Čarolija čokoladnog okusa je poznata stotinama godina. Pitam se, koliko vas zna zašto je tamna čokolada zdrava?

Za razliku od obične čokolade koja obiluje šećerima i uglavnom ne sadrži antioksidanse, crna čokolada je pravi zlatni rudnik antioksidanasa.



Čokolada sa visokim sadržajem kakaoa (minimalno oko 80%) sadrži mnogo više antioksidanasa nego zeleni čaj ili crno vino.

1. Crna čokolada vas štiti od UV zraka

Suprotno mišljenju da je čokolada neprijatelj vašeg tena, crna čokolada vas čini ljepšima. Ako želite da zaštitite vašu kožu od oštećenja uzrokovanog sunčevim UV zracima, posegnite za tamnom čokoladom. Istraživanje objavljeno u žurnalu „Nutrition“ pokazalo je kako osobe koje redovno konzumiraju crnu čokoladu imaju glatkiju kožu, znatno  manje crvenih plikova nakon izlaganja suncu, a njihova koža duže vreme zadržava hidrataciju. Crnom čokoladom takođe možete sprečiti diskoloraciju i dispigmentacijekože uzrokovanu starenjem.

2. Crna čokolada je prijatelj vašeg srca

Harvardski struč…

Sedam važnih razloga da jedete jagode

Malo ko može odoljeti crvenim, sočnim, srcolikim plodovima koji nas na proljetnim pijacama osvajaju već na prvi pogled.
Riječ je, naravno, o kraljici proljeća - jagodi. 
Nažalost, danas je potreban poseban oprez pri kupovini, jer se upravo ovo voće smatra jednim od najzagađenijih kad je riječ o pesticidima.
Stoga, ili ih uzgojite sami u svom vrtu (uživat ćete već pri samom pogledu na njih) ili ih pak kupite kod nekog provjerenog prodavača na tržnici.  
Domaća, pravilno uzgojena i netretirana jagoda obiluje moćnim sastojcima koji donose višestruke koristi za zdravlje. 

Riznica zdravih nutrijenata
Osim što pomažu u suzbijanju srčanih oboljenja, jagode čuvaju zdravlje vida, poboljšavaju moždane funkcije, ublažavaju artritis i druga upalna stanja, snižavaju krvni pritisak.
Zahvaljujući obilju antioksidansa i polifenola, jagode također usporavaju učinke starenja, jačaju imuni sistem, štite od različitih vrsta raka.
A to je samo djelić njihovih dokazanih dobrobiti.
Slično kao i trešnje, i j…