Preskoči na glavni sadržaj

Suhe šljive


Jedan od plodova koji jesenske boje bakra i svih nijansi kestena prošara svojim plavo-ljubičastim tragom jest mirisna šljiva. U svojoj suhoj varijanti ova saveznica loše probave također smanjuje i rizik od osteoporoze.


Osim što je blagotvorna za probavu, suha šljiva smanjuje i rizik od osteoporoze
Desetak suhih šljiva dnevno smanjuje rizik od osteoporoze i prijeloma kostiju, koji s godinama raste, naročito kod žena koje su izašle iz menopauze, pokazalo je istraživanje provedeno na sveučilištu u Floridi.

Tokom istraživanja liječnici su pratili zdravstveno stanje 100 ispitanica koje su izašle iz menopauze, koje su bile podijeljene u dvije grupe.

Prva grupa, u kojoj je bilo 55 žena je godinu dana jela oko 100 grama, ili desetak suhih šljiva dnevno, a u drugoj kontrolnoj grupi bilo je 45 žena koje su jele sušene jabuke.
Sve žene uzimale su preporučene dnevne doze kalcija i vitamina D.

Analize su pokazale kako žene koje su konzumirale suhe šljive imaju znatno bolju gustoću kostiju od onih u drugoj grupi. S obzirom na to da se tijekom prvih pet godina nakon menopauze gustoća kostiju značajno smanjuje, što povećava rizik od prijeloma, liječnici preporučuju da suhe šljive postanu dio svakodnevne prehrane.

(Zadovoljna.hr)

Suhe šljive imaju mnogostranu primjenu u kulinarstvu, a zaslužuju i značajnu pažnju zbog svojeg nutritivnog sastava.
Suhe šljive izrazito su korisna namirnica koja nepravedno ne uživa veliku popularnost jer joj smežuran, naboran i tamno ljubičast «outfit» ne ide pretjerano u korist. Također, za suhim šljivama uglavnom se poseže u svrhu olakšavanja zatvora i stoga na njih mnogi gledaju kao na nužno zlo. Ipak, suhe šljive imaju mnogostranu primjenu u kulinarstvu, a zaslužuju i značajnu pažnju zbog svojeg nutritivnog sastava.

Na to su nas podsjetili znanstvenici pod vodstvom Dana Gallahera s Odjela za znanost o hrani i prehrani Sveučilišta u Minnesoti. Studija koju su proveli na laboratorijskim miševima otkriva da konzumacija suhih šljiva usporava razvoj ateroskleroze, upalne bolesti kardiovaskularnog sustava koja se smatra vodećim uzrokom smrti u današnjem društvu.

Studija je provedena na miševima sa razvijenom aterosklerozom, a svoje su rezultate objavili u prestižnom znanstvenom časopisu British Journal of Nutrition. Količina suhih šljiva u prahu koja je značajno smanjila oštećenja na krvnim žilama uzrokovana aterosklerozom bila je ekvivalentna unosu 10 do 12 suhih šljiva u ljudskoj prehrani.

Suhe šljive često su veličane zbog pozitivnog djelovanja na probavu, a sve se više prepoznaju i zbog svog povoljnog djelovanja na zdravlje srca i krvnih žila. Naime, ranije provedene studije utvrdile su da suhe šljive smanjuju razinu LDL kolesterola u ljudi.

Suhe šljive sadrže brojne važne nutrijente uključujući kalij, magnezij i bor te imaju visoku antioksidativnu aktivnost zbog čega se i vjeruje da imaju tako povoljan učinak na zdravlje. Ovaj plod u žarištu je znanstvenih istraživanja zbog svog jedinstvenog sadržaja fitonutrijenata, posebice neoklorogenske i klorogenske kiseline. Ove tvari, porijeklom iz šljiva, klasificiraju se kao fenoli, a njihova antioksidativna svojstva dobro su dokumentirana.
Povoljno djelovanje ovih tvari sastoji se u neutralizaciji izrazito reaktivnih kisikovih radikala, ili popularno «slobodnih radikala», a dokazano im je i preventivno djelovanje na očuvanje strukture tjelesnih lipida. Na taj način, ova namirnica pomaže u očuvanju membrana i neurona te stijenki krvnih žila.

Osim što antioksidansi iz suhih šljiva štite naše tjelesne strukture, mogu biti jednako učinkoviti pri konzerviranju prehrambenih proizvoda. Teksaški znanstvenici eksperimentirali su sa suhim šljivama i šljivinim sokom u različitim vrstama mesnih proizvoda poput prethodno kuhanih svinjskih kobasica, pečene govedine i šunke. Otkrili su da najbolje antioksidativno djelovanje suhe šljive imaju u prethodno skuhanim i neusoljenim proizvodima poput kobasica i pečene govedine. Antioksidansi iz šljiva usporavaju oksidaciju masnih kiselina i stoga bi mogli zamijeniti neke sintetske aditive koji se koriste za konzerviranje mesnih proizvoda. Nadalje, suhe šljive mogu naročito poboljšati okus nekih vrsta kobasica, a dodaju se u dovoljno malim količinama da takvi proizvodi nemaju laksativan učinak.

Nutritivna svojstva šljiva
Suhe šljive zadržavaju sve vrijedne vitamine i minerale tijekom procesa sušenja te predstavljaju vrijedan izvor energije u «malom pakiranju». Pripadaju rodu Prunus, zajedno s breskvama, nektarinama i bademima. Svježe i sušene šljive poznate su pod botaničkim imenom Prunus domestica.

Osim što sadrže vitamine A i C te brojne fitokemikalije, šljive su ujedno izvor vitamina B1, B2, B6, E, minerala kalcija, željeza, kalija i i prehrambenih vlakana. Znanstvene studije ukazale su na pospješenu apsorpciju željeza kod redovite konzumacije svježih i suhih šljiva. Ova sposobnost pripisuje se vitaminu C koji se uz željezo nalazi u ovom plodu.
Priroda nam tako «zapakirala» potrebnu količinu vitamina C u namirnicu koja će nas uvesti u jesen i zimu, odnosno sezonu prehlade i gripe.

100 g suhih šljiva sadrži:
Energetska vrijednost [kcal]: 240
Ukupni ugljikohidrati [g]: 63,9
Proteini [g]: 2.2
Masti [g]: 0,4 g
Prehrambena vlakna [g]: 7,1
Vitamin A [IU]: 781
Vitamin C [mg]: 0,6
Vitamin E [mg]: 0,4
Vitamin B1 [mg]: 0,1
Vitamin B2 [mg]: 0,2
Vitamin B3 [mg]:1,9
Vitamin B6 [mg]: 0,24
Folat [mcg]: 4,0
Željezo [mg]: 0,9
Bakar [mg]: 0.16
Fosfor [mg]: 69
Natrij [mg]: 2
Kalcij [mg]: 43
Kalij [mg]: 732
Magnezij [mg]: 41
Cink [mg]: 0,4

Ljekovita svojstva
Na policama ljekarni nalaze se brojni pripravci koji pomažu kod zatvora ili konstipacije. Međutim, dodatak 5 suhih šljiva dnevnoj prehrani može biti jednako učinkovit ili učinkovitiji postupak od cijelog niza pripravaka. Suhe šljive sadrže čak tri sastojka koja pridonose pravilnoj probavi. Za početak, suhe šljive sadrže visok udio netopljivih prehrambenih vlakana, koja su vjerojatno «ključ» prevencije konstipacije. Netopljiva vlakna ne mogu se razgraditi u našem probavnom sustavu te ove dugačke molekule ostaju u probavnom sustavu, gdje apsorbiraju vodu i čine feces voluminoznijim, te mu olakšavaju prolaz kroz crijevo. Nadalje, suhe šljive sadrže sorbitol, prirodni šećer koji također ima sposobnost upijanja vode i na taj način pomaže u otklanjanju konstipacije. Treći važan sastojak suhih šljiva je dihidroksifenil-isatin, tvar koja potiče kontrakciju crijeva, a ovaj proces esencijalan je za redovito pražnjenje crijeva.

Nedavno provedena finska studija provedena na 40 osoba starijih od 75 godina koji pate od blage konstipacije pokazala je da svakodnevno konzumiranje šalice jogurta sa suhim šljivama i lanenim sjemenkama ublažava simptome konstipacije i povećava učestalost pražnjenja crijeva.

Osim dobro poznatog i prokušanog recepta za otklanjanje zatvora, znanstvenici razmatraju konzumaciju suhih šljiva mogla i kao „ukusnu“ mjeru prevencije osteoporoze. Istraživači Sveučilišta u Oklahomi na životinjskom modelu su pokazali da konzumacija suhih šljiva ima značajan utjecaj na metabolizam kostiju i spriječava gubitak koštane mase.
Zbog sadržaja antioksidansa i neprobavljivih prehrambenih vlakana imaju povoljan učinak na zdravlje srca i krvnih žila, a neke preliminarne studije pokazale su da bi suhe šljive mogle biti korisne i za prevenciju karcinoma kolona i dojke.

Zanimljivost

Suhe šljive umjesto masoće
Iskusni kuhari koriste suhe šljive kako bi smanjili udio masti i kalorijsku vrijednost slastica. Pire od suhih šljiva može u receptima za kolače dijelom zamijeniti maslac, ulje ili margarin i to bez žrtvovanja iznimne punoće okusa koja dolazi od masti.

Kako bi zamijenili dio masnoće suhim šljivama uzmite 25 odkoštičenih suhih šljiva, stavite ih u mikser, dodajte 6 žlica vode i napravite pire. Jednu žlicu masnoće u receptu možete zamijeniti jednom žlicom pripremljenog pirea od suhih šljiva.

Dr.sc Darija Vranešić Bender

Članak objavljen u časopisu Doktor u kući, siječanj 2009.

Gastro.hr

relax-forum

Komentari

Popularni postovi s ovog bloga

Koju hranu treba često jesti?

Svi mi želimo dugo i zdravo živjeti.
Kada govorimo o zdravlju, imunitetu i svemu onome što je potrebno kako bi se to održalo, mnogi ljudi ne žele slušati,  jer misle da su u pitanju izuzetno složeni savjeti. Prevencija raznih vrsta bolesti poput raka ili srčanih bolesti nije toliko kompleksna koliko ljudi zapravo misle. Ustvari, vrlo je jednostavno!



Danas dijelim s vama informacije o tome koje namirnica treba često jesti,  ako želite dug život i odlično zdravlje.

Mahunarke
Mahunarke su pune nutrijenata i zdravih vlakana, a zbog ugljikohidrata ih tijelo sporije vari zbog čega ovi plodovi pozitivno djeluju na regulaciju šećera u krvi. Veliki broj dosadašnjih istraživanja pokazao je  da mahunarke mogu značajno smanjiti rizik od mnogih tipova tumora, posebno raka crijeva. Fitohemikalije u grahu usporavaju rast tumora, a istraživanjem sprovedenim na Harvard School of Public Health došlo se do zaključka da žene koje konzumiraju grah najmanje dva puta sedmično imaju 24 posto manje šanse da r…

Znate li zašto je tamna čokolada zdrava?

Čarolija čokoladnog okusa je poznata stotinama godina. Pitam se, koliko vas zna zašto je tamna čokolada zdrava?

Za razliku od obične čokolade koja obiluje šećerima i uglavnom ne sadrži antioksidanse, crna čokolada je pravi zlatni rudnik antioksidanasa.



Čokolada sa visokim sadržajem kakaoa (minimalno oko 80%) sadrži mnogo više antioksidanasa nego zeleni čaj ili crno vino.

1. Crna čokolada vas štiti od UV zraka

Suprotno mišljenju da je čokolada neprijatelj vašeg tena, crna čokolada vas čini ljepšima. Ako želite da zaštitite vašu kožu od oštećenja uzrokovanog sunčevim UV zracima, posegnite za tamnom čokoladom. Istraživanje objavljeno u žurnalu „Nutrition“ pokazalo je kako osobe koje redovno konzumiraju crnu čokoladu imaju glatkiju kožu, znatno  manje crvenih plikova nakon izlaganja suncu, a njihova koža duže vreme zadržava hidrataciju. Crnom čokoladom takođe možete sprečiti diskoloraciju i dispigmentacijekože uzrokovanu starenjem.

2. Crna čokolada je prijatelj vašeg srca

Harvardski struč…

Sedam važnih razloga da jedete jagode

Malo ko može odoljeti crvenim, sočnim, srcolikim plodovima koji nas na proljetnim pijacama osvajaju već na prvi pogled.
Riječ je, naravno, o kraljici proljeća - jagodi. 
Nažalost, danas je potreban poseban oprez pri kupovini, jer se upravo ovo voće smatra jednim od najzagađenijih kad je riječ o pesticidima.
Stoga, ili ih uzgojite sami u svom vrtu (uživat ćete već pri samom pogledu na njih) ili ih pak kupite kod nekog provjerenog prodavača na tržnici.  
Domaća, pravilno uzgojena i netretirana jagoda obiluje moćnim sastojcima koji donose višestruke koristi za zdravlje. 

Riznica zdravih nutrijenata
Osim što pomažu u suzbijanju srčanih oboljenja, jagode čuvaju zdravlje vida, poboljšavaju moždane funkcije, ublažavaju artritis i druga upalna stanja, snižavaju krvni pritisak.
Zahvaljujući obilju antioksidansa i polifenola, jagode također usporavaju učinke starenja, jačaju imuni sistem, štite od različitih vrsta raka.
A to je samo djelić njihovih dokazanih dobrobiti.
Slično kao i trešnje, i j…