Nitrati u ishrani i kako ih izbjeci

Da bismo razumjeli šta su nitrati i koliko su to štetni po naš organizam, moramo razumjeti i malo hemije. Nitrati su po hemijskom sastavu slični nitritima. Razlikuje ih jedino jedan molekul kiseonika koji nitrati imaju više, budući da je njihov hemijski sastav NO3, dok je hemijski sastav nitrita NO2.





Kada nitrate unesemo u organizam, oni gube taj jedan molekul kiseonika i pretvaraju se u nitrite, koji opet postaju opasni samo ako se vežu za bakterije i tada postaju nitrozamini, hemijska jedinjenja koja su potencijalno opasna po nas organizam.
Inače, sami nitrati, iako se poslednjih godina spekuliše o mnogobrojnim opasnostima koji imaju po nase zdravlje, zapravo se nalaze u hrani koju inače uzimamo neprerađenu.

Nalaze se u voću, povrću i sjemenkama, najviše zbog toga što imaju sposobnost da uništavaju neke opasne bakterije, kao sto su listerija i klostridijum botulinum koji zazivaju listeriozu i botulizam. To je i razlog što se dodaju konzerviranim proizvodima kako bi spriječili nastanak bolesti, a dodaju se i mesu kako bi duže sačuvalo zdravu crvenu boju. Inače bi dobilo „bolesnu“ braon i sivu i brže bi se pokvarilo.

Kada nitrate uzimamo u hrani iz prirode, mi ih uzimamo zajedno sa drugim jedinjenjima koja štite organizam od mogućeg štetnog delovanja nitrata. Voće je, na primer, puno vitamina C, koji štiti organizam od bakterija, pa ni nitrati iz voća se ne mogu pretvoriti u opasne nitrite i nitrozamine.

Uzimanje nitrata iz prerađenog mesa, sa druge strane je opasno, jer ne sadrži prirodne zaštitne supstance, pa su nitrati zapravo opasni po nas organizam. Dobra vijest je da mi zapravo nitrate iz prerađenog mesa uzimamo samo oko 6% od ukupne ishrane organizma, što je još uvijek malo da izazove probleme.

Koje probleme nitrati izazivaju u organizmu?
Teško je, kao što rekosmo, utvrditi kako zapravo nitrati deluju na organizam i koje probleme izazivaju. Sa jedne strane ih je zdravo jesti, sa druge strane se ne zna do kraja, koliko su zaoravo i zbog cega štetni. Ipak, naučnici su utvrdili da mogu biti opasni po zdravlje ukoliko se uzimaju bez kontrole i u velikim količinama duže vrijeme.

Neke od posljedica su:
Mogu izazvati rak pankreasa – jedno istraživanje u Americi utvrdilo je da osobe koje svakodnevno uzimaju prerađeno meso u većim količinama imaju za 50-65% veći rizik od nastanka raka pankreasa zbog prisutnih nitrata u toj vrsti hrane. 

Drugo istraživanje pronašlo je vezu i sa nastankom raka na mozgu, usnama i grlu i leukemijom. Treba ovdje reći, međutim, da je količina koju su ti ljudi uzimali veoma velika i to svakodnevno, jer inače količina nitrata koju uzmemo iz prerađenog mesa u normalnom obroku je nekoliko mikrograma, što ni dugoročno ne može izazvati bolest.

Nitrati mogu izazvati Alchajmerovu bolest i dijabetes – s obzirom da se nitrati talože u organizmu, izazivaju degenerativne poremećaje na mozgu, zbog čega mogu nastati i tumori, ali i Alchajmerova bolest. Isto tako, remete normalni rad ćelija i ostalih organa, među kojima je i gusteraca, što dovodi do insulinske rezistencije, a kasnije i do secerne bolesti. Šta više, testovima se došlo do zaključka da potpuno ukidanje prerađene hrane u određenom periodu može poboljšati stanje već oboljelih.


Oštećuju plod – velika količina nitrata u trudnoći dovodi do veće količine jednog od sastava hemoglobina, što dovodi do stanja zvanog methemoglobinemija, zbog čega bebe imaju izrazito plavu boju kože. Abnormalna količina ovog sastojka – methemoglobina, takođe oštećuje mozak i organe bebe. Da stvar bude još opasnija, utvrđeno je da pored neke vrste flaširanih voda i neke namirnice izazivaju povećanu količinu nitrata, kao što je spinat, cvekla i mrkva, pa je dobro da djeca do 6 godine izbjegavaju ovo povrće u većim količinama.


Kako izbjeći nitrate u ishrani?
Prvo što treba uraditi je smanjiti količinu prerađene hrane, poput brze hrane i prerađenog mesa (salama, viršli, kobasica). Generalna je preporuka jesti svježe spremljeno meso i to od mladih životinja, uzgojenih organskim putem.


Jesti organsko povrće – iako su pesticidi opasni iz mnogo drugih razloga, jedan od njih je veća količina nitrata u povrću tretiranom raznim otrovima. Ukoliko je moguće, birajte organski proizvedenu hranu umesto tretirane.


Jedite hranu koja prirodno ima manji procenat nitrata – avokado, jaja, bijeli luk, krompir, pečurke, grašak, biber, pasulj, jabuke, narandže, banane.


Ako je moguće, filtrirajte vodu i izbegavajte flaširanu sa velikom količinom nitrata.


Moguće je imati i akutno trovanje nitratima koje se prepoznaje po simptomima sličnim bilo kom drugom trovanju – mučnina, povraćanje, vrtoglavica, bol u trbuhu, konfuzija, konvulzije i koma. Stručnjaci kažu da je ipak to stanje veoma rijetko, jer je za akutno trovanje potrebno uzeti više od 15gr nitrata odjednom, što je preko hrane skoro pa nemoguće.

 kodren.com


Nema komentara:

Objavi komentar