Koja je hrana alkalna i zašto treba da je unosimo više?

Pretpostavlja se da je svaka hrana kisela ili alkalna (bazna), odnosno, da vrlo malo namirnica, ako ne i nimalo (kao npr. voda, bundeva, dinja, biljni čajevi, sjeme susama i hladno cijeđena ulja) stoji na samoj granici PH neutralnosti.


Ukoliko bi grubo podijelili hranu na dva dijela, rekli bismo da su kisele namirnice prerađene, termički obrađene, masne i začinjene i sva vrsta mesa, dok su alkalne uglavnom cijelo voće i povrće i sjemenke.

alkalna hrana



Naravno, slijedi pitanje kako to da u kisele namirnice spadaju i one koje priroda proizvodi i koje svakako jedemo, a odgovor bi bio jednostavan – tijelo u suštini može da se izbori i sa kiselim namirnicama kao i sa baznim. Tijelo može da preradi svaku kiselu namirnicu u tijelu manje-više uspješno. Problem je što je teško utvrditi sa kojom količinom te kiseline se tijelo može izboriti, kao i da li je svako tijelo različito, pa neko možda može da istrpi više neko manje. Otud je potrebno znati šta čini baznu hranu i konzumirati je uporedo sa kiselom i tako, potpuno prirodno, neutralizovati učinak kiselih namirnica.

Iako se nutricionisti uglavnom slažu da je svaka namirnica iz grupe – voće, povrće, sjemenke i biljni začini bazna, što znači da je dovoljno konzumirati ih svježe i nikako termički prerađene, postoje neke koje su u samom vrhu na tim listama i njih bi trebalo uzeti najpre u obzir.

Povrće: među najalkalnijim namirnicama su brokoli, karfiol, celer, krastavac, kelj, špinat, zelena salata, biber i grašak.


Voće: sigurno je da nećete pogriješiti ako redovno konzumirate jabuku, bananu, grožđe, breskve, kajsije, lubenice, limun i pomorandže. Nemojte misliti da citrusi, pošto su kiseli, spadaju u kisele namirnice. Njihova “kiselina” nije ova koja napada organizam, već je to posebna vrsta organskih kiselina koje su blaže čak i od hlorovodonične i sa ostalim namirnicama reaguju bazno.

Sjemenke: posljednjih godina veoma poznate kao što su sjemenke kajsije, badem, orasi, lješnici, ali i čia sjemenke i golica.

Začini: dovoljno je samo promeniti neke navike u kuhanju i uvrstiti u redovne obroke začine kao što su cimet, kari, đumbir, himalajska so, pa i senf.

Mliječni proizvodi: isključivo kiselo mlijeko i jogurt. Čisto mlijeko ima blago kiselo dejstvo, mada je još uvijek na granici PH neutralnosti.
Razlog zašto je poslednjih godina postalo tako važno šta se jede i stavlja u hranu je što je utvrđeno da organizam koji nije u stanju da se izbori sa viškom kiseline vremenom ne dobija dovoljno kiseonika na ćelijskom nivou, zbog čega se sve sporije brani od infekcija i upala, a vremenom se javlja opasnost od raka. Takav organizam kopni i propada, a na ćelijskom nivou dolazi do genetskih promjena. Rezultat je najopasnija bolest današnjice, rak.


Utvrđeno je, takođe, da rak pankreasa izaziva dugogodišnji refluks, koji se manifestuje viškom kiseline u crijevima i želucu, a izaziva ga upravo kisela hrana. Pored toga, najugroženiji su bubrezi, koji imaju zadatak da tu hranu prerade i posljedice mogu biti oboljevanje ovih organa. Povećana kiselost u organizmu, međutim, smatra se uzročnikom i drugih bolesti, poput raka dojki, debelog crijeva i ostalih unutrašnjih organa.

Ipak, nije samo hrana uzrok povećane kiselosti u organizmu. Smatra se da brojne upale u organizmu, od kojih neke možemo i da ne prepoznamo u prvom trenutku, rezultiraju povećanom kiselošću organizma, zatim lijekovi i neka medicinska stanja i sindromi, kao i neki oblici (neliječenog) dijabetesa i virusi. Mnogi od ovih problema su ponekad neprepoznatljivi i nevidljivi i osobe pate dugo, a da toga nisu ni svjesne.

Zato je najbolji lijek i preventiva konzumiranje što više alkalnih namirnica koje će doslovno, hemijski, neutralisati kiselost organizma. Cilj je uzimati ih u svježem stanju, ne prerađene termički i cijele. Tu mogu pomoći brojni aparati i blenderi koji usitnjavaju namirnicu do najsitnijih delova, bez uništavanja njihovih ljekovitih svojstava (nutriblast aparati), ali je dovoljno konzumirati ih i sveže i cijele, poput jabuke ili grožđa.

Dovoljno je uvesti u svakodnevnu ishranu što više ovih baznih namirnica, promijeniti svakodnevne navike, uvesti zdrave užine i povećati unos voća i povrća. Smanjiti ako je jedemo previše- kiselu hranu, a naročito prerađenu i što manje kuvati i peći namirnice, tako da njihova alkalnost dođe do izražaja.

Nema komentara:

Objavi komentar