Mrkva je izuzetno zdrava

Korijen mlade mrkve nježno operite četkicom ispod tekuće vode, dok kod starije mrkve korijen ogulite nožem za štedljivo guljenje. Ukoliko je kraj korijena zelen, uklonite ga kako ne bi dobili gorkastu aromu.

Mrkvom zadovoljavate čak 308% dnevnih potreba za vitaminom A, a u grupu odličnih izvora spada i vitamin K s 21%.
Mrkvu možete narezati na štapiće, kolutiće, julienne ili je naribati. Sirova mrkva izvrsna je zdrava grickalica, a možete ju kombinirati i s dipom na bazi jogurta.



Narezanu na veće dijelove ili naribanu mrkvu, zajedno s njenim listovima, možete koristiti kao dodatak zelenoj salati ili je kombinirati u salati zajedno s jabukama i ciklom. Ni kao samostalna salata neće vas razočarati. Naribanu mrkvu posolite, prelijte s malo limunova i narančina soka uz dodatak meda, a na kraju pospite nasjeckanim lješnjacima.

Svježi sok od mrkve možete kombinirati s bananama i sojinim mlijekom u nutritivnom shakeu, koji možete poslužiti za doručak.

Mrkva će jednako tako biti ukusna ukoliko se priprema na pari, kuha, pirja ili peče. Kao dio korjenastog povrća za juhu, mrkva se koristi kod pripreme bistrih mesnih juha, temeljaca, umaka, variva i složenaca.

Za vrlo nutritivnu krem juhu, kuhanu mrkvu možete usitniti s korjenastim povrćem ili krumpirom u pire, te dodati začine i začinsko bilje po želji.

Kuhanu baby mrkvu ili mrkvu narezanu na manje dijelove možete glazirati u tavi na malo maslaca i poslužiti kao prilog, posutu nasjeckanim pistacijama ili narezanim vlascem. Na sličan način pripremite i poslužite mrkvu na brz, ali posebno aromatičan način, uz dodatak začina kao što su češnjak, ružmarin, med i senf. Neka bude prilog uz vegetarijanska glavna jela. Kao prilog uz mesna jela, možete poslužiti pire od kuhane mrkve i krumpira s maslacem.

Zbog svoje slatkaste arome, mrkva nije strana namirnica ni u pripremi slastica. Kolač od mrkve jedan je od najpoznatijih, a uz dodatak nadjeva od kvalitetnih džemova ili u kombinaciji s drugim voćem i orašastim plodovima, iznenadit će svojim okusom.

Mrkva je veliki izvor antioksidansa - karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Najpoznatiji karotenoid (žuti ili narančasti pigment) mrkve je beta - karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A.

Istraživanje na 1 300 ispitanika pokazalo je da su osobe koje su dnevno uzimale barem jedno serviranje mrkve i/ili žute bundeve bogate karotenoidima za 60% smanjile rizik od srčanog udara. Ujedno, određeni unos karotenoida povezan je i sa smanjenjem raka dojke za 20% i čak 50%-tnim smanjenjem raka mokraćnog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka. Jedno od većih istraživanja također je pokazalo da se unosom u jelovnik samo jedne mrkve dnevno za 50% smanjuje mogućnost razvoja raka pluća.

Osobito je važan unos vitamina A u organizam pušača. Naime, benzopiren, sastojak iz dima cigerete, značajno smanjuje količinu vitamina A u organizmu, čime dovodi do veće mogućnosti razvoja bolesti kao što su emfizem pluća i rak pluća. Isto vrijedi i kod pasivnog pušenja.

Beta-kartoten također pomaže u zaštiti vida. Nakon što se u jetrenim stanicama transformira u vitamin A, odlazi u mrežnicu oka gdje prelazi u rodopsin, pigment neophodan za noćni vid. U kasnijim godinama života štiti od pojave mrene oka.

Mrkva sadrži posebnu vrstu vlakana, kalcij pektat, koji smanjuje razinu kolesterola u krvi. Također djeluje i kao diuretik, smanjujući zadržavanje tekućine i umirujući cistitis. Pomaže i u oslobađanju sluzi iz dišnih organa kod kašlja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antiseptičnosti pomaže pri liječenju infekcija.

Mnogi autori preporučuju tzv. proljetnu kuru sa sokom od mrkve, koji ima svrhu osloboditi organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom, a ujedno otklanja višak kiseline u želucu. Tri tjedna uzima se 100 g mrkvina soka dnevno.

Mrkva potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih stanica, suzbija anemičnost i blagotvorno djeluje na rad jetre.


Kupovanje i čuvanje

Korijen mrkve mora biti čvrst, gladak i izrazite boje. Manje mrkve su slađe, a intenzivnija narančasta boja znači i više beta - karotena. Izbjegavajte kupovati napuknutu mrkvu ili pak mekanu i savitljivu (znak dugog stajanja).

Ukoliko kupujete mrkvu sa stabljikom i listovima, oni trebaju biti svježi i lijepe boje, dok kod mrkve bez stabljike i listova provjerite nema li na dnu korijena promjene boje ili tamnih mrlja, koji su također znakovi starosti.

Mrkvu je najbolje potrošiti odmah nakon kupnje. Ako ste ju kupili s listovima, zelene dijelove uklonite prije stavljanja u hladnjak, jer će vam u protivnome zeleni dijelovi iz korijena izvući vlagu. Mrkvu čuvajte u hladnjaku u perforiranoj plastičnoj vrećici ili umotanu u papir do dva tjedna.

Mrkvu nemojte čuvati u blizini jabuka, krušaka ili krumpira, koji proizvode plin etilen, jer će postati gorka.

yuforum

Nema komentara:

Objavi komentar