Čarobni krastavac

Osnovne značajke krastavca
Dostupnost: cijelu godinu
Čuvanje u hladnjaku: da
Rok trajanja: 10 dana u hladnjaku
Priprema: minimalna; ne zahtijevaju termičku obradu




Mislilo se kako krastavac potječe iz južne Azije gdje se uzgajao prije deset tisuća godina, a u Indiju i ostale dijelove Azije donijeli su ga istraživači i putnici. Njegova popularnost seže davno u prošlost, u drevne civilizacije Egipta, Grčke i Rima, gdje se koristio kao hrana, ali je bio i visoko cijenjen zbog ljekovitog djelovanja na kožu.

Iako nije baš vjerojatno da je američka fraza "hladan kao krastavac" bila poznata u tim drevnim vremenima, vrlo je vjerojatno kako se vrlo cijenila razina vlage u njemu i to što hladi kožu. Hrskav je, osvježavajuć i hranjiv, a lako ga je pripremiti. Posluži ga kao predjelo s umakom ili kao dodatak gotovo svakoj salati.

Samo 14 kalorija

Zašto bi krastavac morao biti sastavni dio najzdravijeg načina prehrane

Bogat hranjivim tvarima, s malo kalorija i vrlo zasitan, krastavac je idealna namirnica koju moraš uvrstiti u najzdraviji način prehrane.

Jedna šalica krastavca sadržava samo 14 kalorija, pa je i odličan izbor za zdravo mršavljenje. Znanstvena su istraživanja u krastavcu otkrila i fitonutrijente, primjerice kavenu kiselinu koja pomaže pri smirivanju nadražene kože i smanjenju oteklina.

Krastavac je poznat po svojem sastavu – sadržava silicijev dioksid, mineral koji je važna sastavnica kolagena. Sok krastavca često se preporučuje kao izvor silicijeva dioksida za poboljšanje tena i zdravlje kože. Usto, visok udio vode čini ga prirodnim sredstvom za hidrataciju nužnom za sjajnu kožu. Primjenjuje se lokalno za razne vrste kožnih poremećaja, primjerice protiv naticanja podočnjaka i kao lijek protiv opeklina.

Krastavac je dobar izvor kalija, magnezija i vlakana, a osim toga dobar je izvor folne kiseline, B vitamina nužnog za zdravlje srca jer utječe na održavanje i razvoj homocisteina. Krastavac obiluje mnogim za zdravlje korisnim hranjivim tvarima. Među njima su vitamin A i mangan, koji uništavaju slobodne radikale, molibden, koji detoksicira sulfite te triptofon, koji regulira san.

Vrhunac sezone



Iako krastavaca ima čitave godine, doba dozrijevanja traje od svibnja do srpnja. U tim je mjesecima udio hranjivih tvari najviši, okus najbolji, a cijena najniža.
Tri koraka do najboljeg okusa i najbolje prehrambene vrijednosti krastavca

Kako je krastavac vrlo osjetljiv na visoku temperaturu, najbolje je odabrati onaj koji je u trgovini izložen u hlađenom prostoru. Najukusniji krastavci su čvrsti, zaobljenih krajeva (osim armenske vrste, koja mora imati zavinute vrhove) i jasne boje, od zelene do tamnozelene. Uočio sam kako tanji krastavac obično ima manje sjemenki.

Odabirom najukusnijih krastavaca, odabrat ćeš i one s najvišom prehrambenom vrijednošću. Kao i kod svih vrsta povrća, preporučujem da se odlučiš za ekološki uzgojene vrste kad god je to moguće. Kora je izvor mnogih hranjivih tvari, a kod ekološki uzgojenih vrsta možeš i nju jesti bez bojazni da si konzumirao vosak ili koju drugu kemikaliju što se u njoj zadržala.

Izbjegavaj žute, napuhnute krastavce, one koji imaju uleknute vodenaste dijelove ili su smežurani pri vrhovima. To sve mogu biti znakovi starosti ili pokvarenosti.
Krastavac će ostati svjež do deset dana ako se pravilno čuva
Krastavce drži u hladnjaku. Niša temperatura usporit će frekvenciju disanja i tako pomoći da se sačuvaju hranjive tvari i svježina.
Prije spremanja u hladnjak stavi ih u plastičnu vrećicu za čuvanje. Utvrdio sam kako je najbolje vrećicu čvrsto omotati oko njih pri tome istiskujući iz nje što više zraka.
Ne peri ih prije spremanja u hladnjak jer će im voda pospješiti kvarenje.

Soljenje krastavca

Krastavac se katkad soli da mu se izvuče višak tekućine. Ne preporučujem soljenje jer postaje mlohav i preslan. Namakanjem u octu krastavac će dobiti fini okus ali, namače li se dulje od tri do četiri minute, hranjive će tvari početi curiti u ocat, a krastavac će izgubiti svoju finu, hrskavu teksturu.

yuforum

Nema komentara:

Objavi komentar