Zdrava ishrana


Vaša je omiljena trgovina prepuna prehrambenih zamki. Donosimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da se klonite toksina koji se skrivaju pod krinkom sigurnih proizvoda.

Izbjegavajte mesne prerađevine poput slanine, hot doga i kobasica
Sodijum nitrat može uzrokovati stvaranje nitrozamina u vašem ogranizmu, što predstavlja mogućnost za razvoj raka.




Ne stavljajte u mikrovalnu plastično posuđe
Izlaganje plastičnih zdjelica vrućini uzrokuje kontaminiranje hrane bisfenolom-A. Posljednja su istraživanja pokazala kako, ukoliko prilikom zagrijavanja dođe do otpuštanja ove kemikalije iz plastike u hranu, BPA može izazvati razvojne i neurološke probleme kod djece i odraslih.

Smanjite količinu konzervirane hrane
Limenke često sadrže bisfenol-A, organski sastojak koji se povezuje s dijabetesom i srčanim oboljenjima.

Zaboravite na dijetne sokove i umjetne zaslađivače
Dugotrajna upotreba aspartama, neurotoksičnog kemijskog dodatka u spomenutim proizvodima, može dovesti do oštećenja živčanih stanica, vrtoglavice i glavobolja


Izbjegavajte tvorničke grickalice
Hidrogenizirana ulja se koriste za produžavanje roka trajanja proizvoda poput krekera i kolačića. Ona su također povezana s dijabetesom i srčanim oboljenjima. Grickalice su u većini slučajeva prepune soli, kukuruznog sirupa i ostalih nezdravih sastojaka.


Klonite se umjetno obojane hrane poput slatkiša, maraskina, trešanja i želatine
Miševi i štakori koji su za potrebe istraživanja bili izloženi plavoj, crvenoj i žutoj boji oboljeli su od tumora mozga i bubrega, nadbubrežne žlijezde i štitnjače.

Kupjute domaće, neprskane namirnice
Dugotrajna izloženost pesticidima može uzrokovati oštećenja živčanog i reproduktivnog sustava, da ne spomijemo rak.

Izbjegavajte teflonske tave i zdjele
Teflon se koristi za proizvodnju neprijanjajućih površina. Međutim, on može otpuštati štetne plinove uslijed izloženosti visokim temperaturama. Zbog toga vam prijeti rizik od raznih bolesti.


Što doručkovati ?


Prema stavu American Dietetic Association, dobar doručak uključuje light mlijeko ili mliječne proizvode kao dobar izvor proteina i kalcija, integralna peciva ili žitarice (pahuljice), kao izvor kompleksnih ugljikohidrata i voće ili voćni sok kao izvor prehrambenih vlakana te nekih vitamina i minerala.

Proteini osiguravaju duži osjećaj sitosti, što vas sprječava od posezanja za nezdravim ugljikohidratima. Kao dobar izvor proteina, osim mlijeka i mliječnih proizvoda mogu poslužiti i maslac od kikirikija, jaja i mahunarke, ali i proteinski napitci.

Klonite se mesnih prerađevina s visokim postotkom masti; radije posegnite za proizvodima od puretine ili za tunjevinom koja obiluje omega-3-masnim kiselinama.

Klonite se procesiranih pahuljica (žitarica), sirupa, namaza i bijelog kruha jer se baziraju na 'brzim' ugljikohidratima, koji se u vrlo kratkom vremenu probave i ostavljaju vas gladnima unutar par sati.

Tako na primjer, umjesto slatkog namaza i bijelog kruha, radije uzmite integralni kruh, zagrijte ga u tosteru i namažite ga džemom – tako ćete zadovoljiti potrebu za slatkim, ali sa manje nezdravih šećera. Još jedna ideja za sladokusce je zdjelica zobene kaše sa svježim bobičastim voćem i orašastim plodovima, s eventualnim dodatkom meda ili smeđeg šećera.
izvor: magazin.hr

izvor: ordinacija.hr

Nema komentara:

Objavi komentar