Šta djeca treba da jedu?


Nekoliko namirnica koje je poželjno da dijete redovito konzumira za doručak:

- integralni kruh i peciva
- integralne žitarice i pahuljice
- voće (sezonsko i sušeno)


- povrće
- nemasno meso i riba
- mlijeko i mliječne proizvode, svježi sir
- zobena kaša (s dodatkom voćnih sirupa)
- sjemenke i orašaste plodove
- mahunarke
- tvrdo-kuhana jaja
- pileća juha

Uz to nikako ne treba zaboraviti na zdrave napitke poput prirodnog soka od naranče ili mandarine i čaja s medom.

U što većoj mjeri trebalo bi izbjegavati, odnosno djecu odviknuti od (česte) konzumacije: - grickalica
- gaziranih napitaka
- prženih jela
- keksa i kolača
- začinjenih i slanih jela

Odličan primjer zdravog doručka, naročito za školarce, je tzv. 'Oslo doručak' : zobene pahuljice se namoče uvečer u mlijeko. Ujutro se smjesa zagrije, doda žličica meda i sitno naribana mrkvica ili jabuka te doda još vrućeg mlijeka. Po želji se može dodati i bilo kojeg suhog voća. Takav doručak ima odličnu nutricionističku vrijednost, jer se sastoji od potrebnih žitarica, vitamina i minerala, što mališanima daje potrebnu snagu, ali im i jača vid i imunitet.


dealno sredstvo za pokretanje metabolizma



Znali ste da je doručak idealno sredstvo za pokretanje metabolizma i osiguravanje energije potrebne za predstojeći dan? Istraživanja navode da 17 do 37 posto odraslih osoba za to ili ne zna, ili ne mari.

Jedan od prvih sustava kojeg doručak pokreće je središnji živčani sustav, odnosno mozak. Njegova aktivnost je ujutro, nakon noćnog višesatnog odmora često usporena, stoga ako želimo podići koncentraciju na željenu razinu moramo nahraniti mozak. Namirnice koje prije svega pokreću mozak su ugljikohidrati, stoga njima zdrav doručak treba obilovati.

Osim što smanjuje napetost i razdražljivost, doručkovanjem ćete i nesvjesno poraditi na održavanju (pa čak i postizanju) idealne tjelesne mase - izbjeći ćete usporavanje metabolizma i generiranje masnih zaliha. Osobe koje redovito doručkuju rjeđe su depresivne, rjeđe su izložene emocionalnom stresu te se općenito bolje nose sa stresnim situacijama. A i zdrav doručak će Vas zaustaviti u posezanju za nezdravom hranom (krafne, lisnato tijesto, slatkiši, grickalice) u trenucima kada zbog pregladnjelosti šećer u krvi padne na minimalnu razinu.

Irski istraživači otkrili su da osobe koje ne preskaču doručak bolje slijede preporuke nutricionista o adekvatnom unosu masti, proteina i ugljikohidrata. Također, manja je vjerojatnost da će razviti nedostatak kalcija, željeza i vitamina B.

Navike se stječu u djetinjstvu



Roditelji svojim primjerom trebaju pokazati djeci kako započeti uspješan dan. Kako biste potaknuli dijete na doručak, probudite ga nešto ranije jer žurba i natrpavanje hrane 'na brzinu' nije dobar način da naviknete dijete na zdravo doručkovanje! I unos tekućine je bitan. Dokazano je, naime, da se djeca koja u organizam ne unose dovoljno tekućine u školi brzo umaraju i gube koncentraciju, a mogu patiti i od glavobolje.

U prilogu časopisa American Journal of Clinical Nutrition objavljen je pregled istraživanja koja su se bavila utjecajem doručka na mentalne sposobnosti djece. Prema rezultatima, djeca koja ne doručkuju redovito, slabije funkcioniraju ujutro i imaju manje uspjeha u rješavanju problema koje se postave pred njih. Sličan utjecaj, ne konzumiranje doručka, imalo je i na verbalne sposobnosti, kreativnost i sposobnost usvajanja novih znanja. Istraživanja su također pokazala kako redovito doručkovanje smanjuje pretilost u djece, razinu kolesterola te grčeve u trbuhu (najčešće uzrokovane glađu).


O metabolizmu



Ono što u sebe unesemo hranjenjem je zapravo "građevinski materijal" kojeg će naše tijelo koristiti da bi nas održalo na životu. Zato je važno što jedemo i kako jedemo te na taj način određujemo kvalitetu i dugovječnost. Hrana koju unosimo kroz usta mora se prolaskom kroz probavni sustav razgraditi na jednostavne dijelove.

Glavni sastojci koji su potrebni tijelu su bjelančevine (proteini), masti i ugljikohidrati. Prolaskom kroz probavni trakt ti sastojci se potpuno razgrađuju na jednostavne dijelove, aminokiseline, masne kiseline i jednostavne šećere (glukoza). Tek u takvom stanju mogu biti upijeni (apsorbirani) iz tankog crijeva, portalne vene i jetre u krv. To je osnovna funkcija probave. U ovakvim procesima sudjeluju i enzimi bez kojih se ne bi odvijali mnogobrojni procesi u tijelu.

Treba izbjegavati hranjenje u poluležećem ili ležećem položaju. Preporuča se izbjegavanje ležećeg položaja još barem sat vremena poslije obroka također radi sprječavanja povrata hrane i kiseline u jednjak.

Preporučamo da se uvijek jede polagano i smireno, u sjedećem položaju te u dobrom društvu.
izvor: zdravlje iz prirode

yuforum


Nema komentara:

Objavi komentar