Osnovne činjenice o kalorijama



Uđite u svijet vitkih
Naučite osnovne činjenice o kalorijama i smršavite

Što je kalorija? Kalorija je tek mjerna jedinica koja označava oblik energije koji dobivamo putem hrane. Sagorijevamo ih neprestano, čak i ako samo dišemo.


Bilo da ih sagorijevamo znojenjem u teretani ili suzdržavanjem od kolača, kalorije definitivno utječu na naš struk.

Metabolizam je tempo kojim naše tijelo koristi ovu energiju. Količina kalorija koju sagorijevamo samo za obavljanje osnovnih tjelesnih funkcija naziva se bazalni metabolički tempo (BMR). Ovaj tempo, vaša dob i razina aktivnosti uzimaju se u obzir prilikom određivanja koliko hrane trebate na dan da biste održali trenutnu težinu. No ako želite smršavjeti, formula je jednostavnija: sagorite više kalorija nego što ih unosite. Dakako, to ne znači da je lako. Naporno je i neprestano brojiti kalorije. Imajte na umu da za gubitak pola kilograma tjelesne težine trebate biti u manjku za 3.500 kalorija. Ovo ćete najlakše postići kombinirajući tjelovježbu i pažljiviji izbor namirnica. Pazite samo da svaki dan unesete minimalno 1.200 kalorija. U suprotnom ćete ozbiljno ugroziti zdravlje.

Jednostavan način mršavljenja bez gladovanja ili skupih tekućih dijeta se temelji na konzumaciji laganijeg ručka ili večere, manje energetske vrijednosti. Konzumirate li samo 250 kcal na dan manje nego obično slijedit će gubitak tjelesne mase. Zbog ovakvog odricanja nećete biti gladni niti imati potrebu za prejedanjem.

Ne brojite kalorije nego jedite neprerađeno

Nije sve ni u brojanju kalorija. Prijašnja istraživanja su pokazala da tijelo sagorijeva gotovo 50 posto više kalorija nakon obroka od cjelovitih namirnica. Primjerice, čokoladni kolač koji ima 100 kalorija ne djeluje jednako na organizam kao 100 kalorija iz mrkve. Tijekom prerade namirnice se razbijaju i gube puno hranjivih tvari. Zbog toga ih tijelo brže probavlja. S druge strane, cjelovita hrana, kao što je kruh od cjelovitog brašna, jabuke ili tikvice, sadrži za tijelo važna vlakna čija je probava duža, no upravo se tako ubrzava metabolizam. Uz sve to, ako jedete hranu punu proteina i vlakana, dulje ćete osjećati sitost.

Koliko kalorija sagorimo u jedan sat vježbanja:

Aerobno vježbanje: 422
Aerobno vježbanje, sporije: 352
Aerobno vježbanje, naporno: 493
Vožnja biciklom 16 km/sat: 281
Vožnja biciklom, umjereno, 16 do 22 km/sat: 563
Vožnja biciklom, žustro, 14–16 km/sat: 704
Ples, aerobic: 422
Vrtlarenje, umjereno: 352
Golf, pješice: 281
Trčanje 8 km/sat: 493
Veslanje, lagano: 493
Veslanje, umjereno: 598
Veslanje, žustro: 844
Trčanje 12 km/sat: 809
Trčanje 14 km/sat: 985
Trčanje 16 km/sat: 1126
Klizanje na ledu: 387
Penjanje po stepenicama/pokretna traka: 422
Rastezanje: 281
Plivanje, umjereno: 563
Plivanje, brzo: 704
Hodanje, 3 km/sat, sporo: 176
Hodanje, 5 km/sat, umjereno: 246
Hodanje, 6 km/sat, žustro: 281
Dizanje utega, lagano/umjereno: 211
Dizanje utega, teško: 422
izvor:magazin.hr

Nema komentara:

Objavi komentar