Suhe šljive


Jedan od plodova koji jesenske boje bakra i svih nijansi kestena prošara svojim plavo-ljubičastim tragom jest mirisna šljiva. U svojoj suhoj varijanti ova saveznica loše probave također smanjuje i rizik od osteoporoze.


Osim što je blagotvorna za probavu, suha šljiva smanjuje i rizik od osteoporoze
Desetak suhih šljiva dnevno smanjuje rizik od osteoporoze i prijeloma kostiju, koji s godinama raste, naročito kod žena koje su izašle iz menopauze, pokazalo je istraživanje provedeno na sveučilištu u Floridi.

Tokom istraživanja liječnici su pratili zdravstveno stanje 100 ispitanica koje su izašle iz menopauze, koje su bile podijeljene u dvije grupe.

Prva grupa, u kojoj je bilo 55 žena je godinu dana jela oko 100 grama, ili desetak suhih šljiva dnevno, a u drugoj kontrolnoj grupi bilo je 45 žena koje su jele sušene jabuke.
Sve žene uzimale su preporučene dnevne doze kalcija i vitamina D.

Analize su pokazale kako žene koje su konzumirale suhe šljive imaju znatno bolju gustoću kostiju od onih u drugoj grupi. S obzirom na to da se tijekom prvih pet godina nakon menopauze gustoća kostiju značajno smanjuje, što povećava rizik od prijeloma, liječnici preporučuju da suhe šljive postanu dio svakodnevne prehrane.

(Zadovoljna.hr)

Suhe šljive imaju mnogostranu primjenu u kulinarstvu, a zaslužuju i značajnu pažnju zbog svojeg nutritivnog sastava.
Suhe šljive izrazito su korisna namirnica koja nepravedno ne uživa veliku popularnost jer joj smežuran, naboran i tamno ljubičast «outfit» ne ide pretjerano u korist. Također, za suhim šljivama uglavnom se poseže u svrhu olakšavanja zatvora i stoga na njih mnogi gledaju kao na nužno zlo. Ipak, suhe šljive imaju mnogostranu primjenu u kulinarstvu, a zaslužuju i značajnu pažnju zbog svojeg nutritivnog sastava.

Na to su nas podsjetili znanstvenici pod vodstvom Dana Gallahera s Odjela za znanost o hrani i prehrani Sveučilišta u Minnesoti. Studija koju su proveli na laboratorijskim miševima otkriva da konzumacija suhih šljiva usporava razvoj ateroskleroze, upalne bolesti kardiovaskularnog sustava koja se smatra vodećim uzrokom smrti u današnjem društvu.

Studija je provedena na miševima sa razvijenom aterosklerozom, a svoje su rezultate objavili u prestižnom znanstvenom časopisu British Journal of Nutrition. Količina suhih šljiva u prahu koja je značajno smanjila oštećenja na krvnim žilama uzrokovana aterosklerozom bila je ekvivalentna unosu 10 do 12 suhih šljiva u ljudskoj prehrani.

Suhe šljive često su veličane zbog pozitivnog djelovanja na probavu, a sve se više prepoznaju i zbog svog povoljnog djelovanja na zdravlje srca i krvnih žila. Naime, ranije provedene studije utvrdile su da suhe šljive smanjuju razinu LDL kolesterola u ljudi.

Suhe šljive sadrže brojne važne nutrijente uključujući kalij, magnezij i bor te imaju visoku antioksidativnu aktivnost zbog čega se i vjeruje da imaju tako povoljan učinak na zdravlje. Ovaj plod u žarištu je znanstvenih istraživanja zbog svog jedinstvenog sadržaja fitonutrijenata, posebice neoklorogenske i klorogenske kiseline. Ove tvari, porijeklom iz šljiva, klasificiraju se kao fenoli, a njihova antioksidativna svojstva dobro su dokumentirana.
Povoljno djelovanje ovih tvari sastoji se u neutralizaciji izrazito reaktivnih kisikovih radikala, ili popularno «slobodnih radikala», a dokazano im je i preventivno djelovanje na očuvanje strukture tjelesnih lipida. Na taj način, ova namirnica pomaže u očuvanju membrana i neurona te stijenki krvnih žila.

Osim što antioksidansi iz suhih šljiva štite naše tjelesne strukture, mogu biti jednako učinkoviti pri konzerviranju prehrambenih proizvoda. Teksaški znanstvenici eksperimentirali su sa suhim šljivama i šljivinim sokom u različitim vrstama mesnih proizvoda poput prethodno kuhanih svinjskih kobasica, pečene govedine i šunke. Otkrili su da najbolje antioksidativno djelovanje suhe šljive imaju u prethodno skuhanim i neusoljenim proizvodima poput kobasica i pečene govedine. Antioksidansi iz šljiva usporavaju oksidaciju masnih kiselina i stoga bi mogli zamijeniti neke sintetske aditive koji se koriste za konzerviranje mesnih proizvoda. Nadalje, suhe šljive mogu naročito poboljšati okus nekih vrsta kobasica, a dodaju se u dovoljno malim količinama da takvi proizvodi nemaju laksativan učinak.

Nutritivna svojstva šljiva
Suhe šljive zadržavaju sve vrijedne vitamine i minerale tijekom procesa sušenja te predstavljaju vrijedan izvor energije u «malom pakiranju». Pripadaju rodu Prunus, zajedno s breskvama, nektarinama i bademima. Svježe i sušene šljive poznate su pod botaničkim imenom Prunus domestica.

Osim što sadrže vitamine A i C te brojne fitokemikalije, šljive su ujedno izvor vitamina B1, B2, B6, E, minerala kalcija, željeza, kalija i i prehrambenih vlakana. Znanstvene studije ukazale su na pospješenu apsorpciju željeza kod redovite konzumacije svježih i suhih šljiva. Ova sposobnost pripisuje se vitaminu C koji se uz željezo nalazi u ovom plodu.
Priroda nam tako «zapakirala» potrebnu količinu vitamina C u namirnicu koja će nas uvesti u jesen i zimu, odnosno sezonu prehlade i gripe.

100 g suhih šljiva sadrži:
Energetska vrijednost [kcal]: 240
Ukupni ugljikohidrati [g]: 63,9
Proteini [g]: 2.2
Masti [g]: 0,4 g
Prehrambena vlakna [g]: 7,1
Vitamin A [IU]: 781
Vitamin C [mg]: 0,6
Vitamin E [mg]: 0,4
Vitamin B1 [mg]: 0,1
Vitamin B2 [mg]: 0,2
Vitamin B3 [mg]:1,9
Vitamin B6 [mg]: 0,24
Folat [mcg]: 4,0
Željezo [mg]: 0,9
Bakar [mg]: 0.16
Fosfor [mg]: 69
Natrij [mg]: 2
Kalcij [mg]: 43
Kalij [mg]: 732
Magnezij [mg]: 41
Cink [mg]: 0,4

Ljekovita svojstva
Na policama ljekarni nalaze se brojni pripravci koji pomažu kod zatvora ili konstipacije. Međutim, dodatak 5 suhih šljiva dnevnoj prehrani može biti jednako učinkovit ili učinkovitiji postupak od cijelog niza pripravaka. Suhe šljive sadrže čak tri sastojka koja pridonose pravilnoj probavi. Za početak, suhe šljive sadrže visok udio netopljivih prehrambenih vlakana, koja su vjerojatno «ključ» prevencije konstipacije. Netopljiva vlakna ne mogu se razgraditi u našem probavnom sustavu te ove dugačke molekule ostaju u probavnom sustavu, gdje apsorbiraju vodu i čine feces voluminoznijim, te mu olakšavaju prolaz kroz crijevo. Nadalje, suhe šljive sadrže sorbitol, prirodni šećer koji također ima sposobnost upijanja vode i na taj način pomaže u otklanjanju konstipacije. Treći važan sastojak suhih šljiva je dihidroksifenil-isatin, tvar koja potiče kontrakciju crijeva, a ovaj proces esencijalan je za redovito pražnjenje crijeva.

Nedavno provedena finska studija provedena na 40 osoba starijih od 75 godina koji pate od blage konstipacije pokazala je da svakodnevno konzumiranje šalice jogurta sa suhim šljivama i lanenim sjemenkama ublažava simptome konstipacije i povećava učestalost pražnjenja crijeva.

Osim dobro poznatog i prokušanog recepta za otklanjanje zatvora, znanstvenici razmatraju konzumaciju suhih šljiva mogla i kao „ukusnu“ mjeru prevencije osteoporoze. Istraživači Sveučilišta u Oklahomi na životinjskom modelu su pokazali da konzumacija suhih šljiva ima značajan utjecaj na metabolizam kostiju i spriječava gubitak koštane mase.
Zbog sadržaja antioksidansa i neprobavljivih prehrambenih vlakana imaju povoljan učinak na zdravlje srca i krvnih žila, a neke preliminarne studije pokazale su da bi suhe šljive mogle biti korisne i za prevenciju karcinoma kolona i dojke.

Zanimljivost

Suhe šljive umjesto masoće
Iskusni kuhari koriste suhe šljive kako bi smanjili udio masti i kalorijsku vrijednost slastica. Pire od suhih šljiva može u receptima za kolače dijelom zamijeniti maslac, ulje ili margarin i to bez žrtvovanja iznimne punoće okusa koja dolazi od masti.

Kako bi zamijenili dio masnoće suhim šljivama uzmite 25 odkoštičenih suhih šljiva, stavite ih u mikser, dodajte 6 žlica vode i napravite pire. Jednu žlicu masnoće u receptu možete zamijeniti jednom žlicom pripremljenog pirea od suhih šljiva.

Dr.sc Darija Vranešić Bender

Članak objavljen u časopisu Doktor u kući, siječanj 2009.

Gastro.hr

relax-forum

Nema komentara:

Objavi komentar