Istorija i sastav čokolade

Čokolada ima dugu povijest, koja seže čak do drevnih Maya. Oni su prvi koristili plodove drveta Theobroma cacao (u prijevodu: hrana bogova), koje raste u kišnim šumama Amazone, za prvoklasan, ukusni napitak - kakao.


Čokolada - povijest i širenje svijetom
Bila je to gusta tekućina bogata okusa, a radili su je tako što bi kuhali i mljeli plodove kakaa i nakon toga tu smjesu u vodi miješali sa sojom, vanilijom i čilijem. Bila je dostupna samo odabranima i smatrala se hranom bogova.

Posredstvom trgovaca, čokolada je dospjela i u Meksiko, gdje su je Azteci s oduševljenjem prihvatili. U 15 st., otkrivanjem Amerike, otkriven je i slastan napitak. U Europu je vijest donio slavni pomorac Christophor Columbo. No, tek je Don Cortes donio sirovine, kao i opremu potrebnu za izradu čokolade, u Španjolsku. Europa je otkrila božanstveni napitak u kojem su više klase američkih indijanaca uživale stoljećima! Španjolci su odlučili stvoriti svoju verziju napitka, izbacili su ljuti čili i dodali cimet i šećer. Međutim, zbog slabe opskrbe kakaom, izrada čokolade nije se proširila.

Prekretnicu u proizvodnji čokolade dogodila se kad je nizozemski kemičar Coenraad Van Houten, osmislio hidrauličnu prešu pomoću koje je uspio ekstrahirati čak 50% kakaovog maslaca, koji je dotad plivao po površini čokolade. Tako je dobio masu koju je mogao mljeti u prah. Prah je tretirao alkalnim solima da bi se lakše miješao s vodom.

Kasnije su počeli kakao maslac topiti i vraćati u kakao prah – na taj je način dobivena glatka pasta kojoj se mogao dodavati šećer bez opasnosti da masa postane zrnasta. I čokolada je postala mnogo ukusnija. Zahvaljujući kakao maslacu čokolade se onako slasno tope u ustima.



Kakao prah
Kakao prah iz kojeg nastaje čokolada radi se od sjemenki drveta Theobroma cacao. To je zimzeleno drvo, s crvenkastim i žutim cvjetovima. Plodove počinje donositi otprililike nakon 3 godine. Beru se mahune, koje se otvaraju uz pomoću drvenih čekića i vade se plodovi. Oni se naslažu na listove banane, i ostavljaju da fermentiraju 5-6 dana. Mijenja im se boja, od purpurno crvene do tamno smeđe.

Jezgra se pretvara u alkohol i šećernu tekućinu koja otječe, i počinje se stvarati čokoladni okus. Nakon fermentacije, plodovi se suše i kuhaju. Nakon kuhanja plodovi se usitnjavaju i melju u gustu tekućinu. Tekućina otvrdnjuje hlađenjem. Smjesa koja nastaje baza je svih čokoladnih i kakao proizvoda.

Postoje dvije osnovne vrste kakaa: criollo i forastero. Criollo je kvalitetniji. Naravno, manje od 15% svjetske proizvodnje čokolade nastaje iz te vrste. Forastero je kakao nešto niže kvalitete i od njega se radi većina čokolade u svijetu. Danas je smatraju luksuznom namirnicom koja se ne bi smjela jesti previše, po mogućnosti što manje, kako ne bi doprinijela debljini, aknama ili migrenama.

Međutim, nova istraživanja poriču te općeprihvaćene netočnosti. Ona dokazuju kako je čokolada, odnosno kakaovac, izuzetno dobar za naše zdravlje i može pomoći u prevenciji mnogih bolesti, kao što su infarkt, rak i druge degenerativne bolesti.

Nutricionistički sadržaj čokolade
Naravno, on se razlikuje se ovisno o receptu. Generalno, čokolada sadrži:

Proteine – potrebne za održavanje i oporavak masnih stanica – uglavnom zasićenih masti, do 50%;

Vitamin E - topiv u masti, bitan za zaštitu integriteta stanične membrane;

Kalcij, fosfor i magnezij – minerale esencijalno potrebne za jake kosti i zube;

Željezo – neophodno za nastajanje hemoglobina, nositelja kisika u krvi;

Kofein – stimulans živčanog sustava;

Bakar – pomaže metabolizmu, formiranju melanina u koži i kosi i funkciji centralnog živčanog sustav;

Oprilike 50% čokolade čine masti. Razina kolesterola u krvi obično je povišena od hrane koja sadrži zasićene masnoće, ali tip zasićenih masnoća u čokoladi (naravno, ukoliko je riječ o originalnom kakaovom maslacu, ne biljnom nadomjestku) je stearinska kiselina. Taj tip masnoća nema nikakva utjecaja na kolesterol u krvi, što znači da oni koji pokušavaju ograničiti hranu sa zasićenim masnoćama kako bi smanjili kolesterol u krvi bez problema mogu konzumirati pravu čokoladu, bez straha od posljedica.

Čokolada sadrži i preko 400 poznatih kemijskih sastojaka uključujući metilksantin-teobromin, kofein, teofilin, serotonin, triptofan, anandamid, histamin. Kofein je prisutan u vrlo malim količinama. Teobromin je prisutan u znatno većim količinama. Iako teobromin ima slab stimulativni učinak, pretpostavlja se kako u kombinaciji s drugim sastojcima pridonosi stvaranju ugode i želje za čokoladom. Međutim, za to još ne postoje direktni dokazi.

Zbog velikih količina magnezija i mikro količina serotonina čokolada pomaže i u smirivanju ženske nervoze prilikom mjesečnice, a i općenito utječe na podizanje raspoloženja, što je pored neodoljivog okusa još jedan bitan razlog zbog kojeg za čokoladom posižemo kad smo u depresiji ili tužni.
domaci.de

Nema komentara:

Objavi komentar