Tajne krastavca

Krastavac je jednogodišnja biljka iz porodice bundeva, ima puzavu stabljiku koja puže tlom, a plod je duguljasta boba

Od nekoliko stotina sorti u nas se najviše uzgajaju delikates, senzacija, carigradski dugi krastavci, a od sorti s kratkom bobom u nas se mnogo uzgaja francuski kornišon, koji se i industrijski priprema u staklenim bocama (poznati kiseli krastavci). Biljka je podrijetlom iz Azije, ali je zbog svoje višestruke namjene rasprostranjena gotovo u cijelom svijetu. Plod, čija je površina pokrivena »bradavicama« s bijelim ili crnim bodljastim izraštajima, može biti različite veličine i oblika, a prema težini varira od nekoliko dekagrama do kilograma. U prehrani se upotrebljavaju pretežno fiziološki nedozreli plodovi u svježem ili prerađenom stanju. Zbog dosta niske kalorične vrijednosti (120 do 150 cal/kg) krastavac je pogodan za dijetalnu prehranu. U plodovima je najviše zastupljena voda, jer ima svega oko četiri posto suhe materije.
U plodu krastavca ima bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina B1 i B2, vitamina C, kalcija i željeza. U novije vrijeme poznato je da krastavac ima u sebi kalija i joda. Posebnu prehrambenu vrijednost krastavaca čini bogata lepeza fermenata koji pomažu probavi, a plodu daju svjež i ugodan okus.

Kako ga jesti?
Prije uporabe krastavac treba samo dobro oprati, a jede se zajedno sa zelenom korom u kojoj je najveći dio korisnih tvari. Plod treba čuvati na prohladnom mjestu i upotrijebiti ga drugi dan poslije branja, jer već trećeg dana gubi velik dio hranjivih vrijednosti. U nekim krajevima Hrvatske (kao i drugdje u Europi), krastavci se jedu kao osvježavajući plodovi bez ikakva dodatka.
U salatu od krastavaca ne treba dodavati sol i ocat, jer ti začini negativno djeluju na mineralni sastav ploda. Osvježavajuće djeluje salata začinjena vrhnjem, te crvenim ili bijelim lukom.
U narodnoj medicini krastavci se kao hrana koriste »za liječenje šećerne bolesti«, a znanost je potvrdila da imaju i kemijske tvari čija je struktura nalik na inzulin. Od sjemenaka iz krastavaca pravi se čaj koji pomaže u liječenju bubrega, a također pospješuje odstranjenje mokraće i mokraćne kiseline iz organizma. Čaj se priprema tako da se sjemenke izvade iz zrelih krastavaca, operu i dobro osuše, a potom se mala žlica sjemenki kuha šest do osam minuta u dva decilitra vode.

Izvor: www.serbianforum.org
Više informacija o zdravlju i prehrani možete pronaći na:

Nema komentara:

Objavi komentar