Hrana za gene

Ova studija otkriva povezanost prehrane i ekspresije gena
Utjecaj prehrane na naše zdravlje ni za nikoga više nije tajna.

Međutim, nedavna istraživanja potvrđuju još veću ulogu hrane u našem organizmu.


Dokazano je da hrana direktno utječe na naše gene.

Istraživanja na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije potvrđuju da postoji čvrsta veza između naše prehrane i ekspresije gena.


Zdravlje ovisi o genima

Svaki živi organizam u svojim stanicama sadrži molekule DNK, ili takozvane nosioce genetskih informacija.

DNK se, zajedno s na njemu poredanim genima, prenosi s roditelja na potomstvo, što znači da su geni nosioci nasljednih osobina svakog živog organizma.

Geni određuju ne samo naš izgled, vrstu metabolizma i grupu krvi - oni prenose i mnoge druge važne informacije o zdravlju.

Svaki gen nosi upute za stvaranje proteina. Proteini su neophodni građevni elementi našeg organizma - kontroliraju njegov rast, pravilno funkcioniranje i zdravlje. 

Proteini se koriste za stvaranje i obnavljanje tkiva, za proizvodnju enzima i hormona, za izgradnju kostiju, mišića, kože, krvi i hrskavice.

Proces, u kojem se informacija iz gena koristi za stvaranje proteina, naziva se ekspresijom gena.

Geni sadrže i informacije o bolestima koje su imali naši preci, stvarajući predispozicije za razvoj određenih bolesti, koje se mogu, ali i ne moraju manifestirati tijekom života.

Najnovija istraživanja pokazuju da prehranom možemo umanjiti genetske predispozicije za razvoj bolesti.


DNK se može mijenjati

Kako već znamo, neke ljudske bolesti nastaju zbog mutacije DNK. No, malo tko zna da mnoge bolesti nastaju kada se geni “uključuju” i “isključuju”.

Postoje tisuće gena u našem tijelu, ali nisu svi oni aktivni. Znanstvenici su istražili koji čimbenici kontroliraju aktivnost gena i potvrdili da je hrana - jedan od najvažnijih faktora.

Imamo snažne dokaze toga da nutrijenti mogu mijenjati DNK.
- profesor Ian Johnson (Institute of Food Research).

Istraživanja su dokazala i činjenicu da dijeta majke utječe na DNK njezinih potomaka.

Samo zamislite: hrana, koju jedete sada, odredit će zdravlje Vaše djece i Vaših unuka. Zapanjujuće, zar ne?


Umjerenost u svemu je bitna

Prema rezultatima istraživanja, umjerenost u svemu je ključ zdravlja. To se odnosi kako na kvalitetu, tako i količinu nutrijenata koje unosimo.

O tome da je u svemu potrebna umjerenost govorile su još drevne medicinske tradicije poput Ayurvede i kineske medicine.

Izgleda da smo u modernom svijetu na to pomalo zaboravili. No, najnovija istraživanja nas ponovno podsjećaju na drevnu mudrost: u svemu je potrebna zlatna sredina.

Naprimjer, pokazalo se da pretjerani unos ugljikohidrata - koji je postao uobičajen u našem “fast-food” društvu - ima razoran učinak na DNK.

Prekomjeran unos ugljikohidrata može aktivirati gene koji su odgovorni za  razvoj mnogih bolesti poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca i krvnih žila, Alzheimerove bolesti te nekolikih vrsta raka.
Zdrava dijeta ne bi trebala sadržati više od 30% ugljikohidrata (ili 40% kalorija) u svakom obroku. U protivnom slučaju, stimuliramo naše gene da pokreću bolesti u organizmu.
- profesor Berit Johansen (Norveško sveučilište znanosti i tehnologije).

Ako biste pitali Vaše gene koja je hrana najbolja za Vaša zdravlje, odgovorili bi Vam: “Vaša prehrana bi trebala sadržavati trećinu proteina, trećinu masti i trećinu ugljikohidrata”.

Nevjerojatna je činjenica da dijeta prosječnog modernog čovjeka sadrži 65% ugljikohidrata! Većina njih dolazi iz brze hrane. Nije ni čudo da broj bolesnih ljudi u svijetu stalno raste.

Manji obroci su bolji za zdravlje

U istraživanjima se također pokazalo da manji i češći obroci imaju bolji učinak na naše zdravlje nego 2-3 obilna obroka dnevno.

Preporučuje se da dnevno jedete šest manjih uravnoteženih obroka.

Zdrave masti su bitni za zdravlje naših gena

Prof. Johansen također naglašava važnost unosa zdravih masti. Preporučuje da u potpunosti izbjegavamo zasićene masti životinjskog porijekla i dajemo prednost mononezasićenim i polinezasićenim mastima biljnog porijekla.

Maslinovo, suncokretovo, bučino, sezamovo te laneno ulje su odličan izvor zdravih masnoća.

Ohrabrujuća vijest za one koji jedu nezdravo

Za one među nama koji jedu nezdravo, Johansen ima ohrabrujuću vijest: “Potrebno je samo 6 dana dijete da bi se ekspresija gena kod svakog ispitanika promijenila”.

Dakle, započeti  nije teško - pozitivne promjene ćete osjetiti relativno brzo. Ali, ako zaista želite biti zdravi, trebate se pravilno hraniti cijeli Vaš život.

Nutrigenomika je budućnost medicine

O važnosti zdrave prehrane te poremećajima u organizmu zbog nepravilnog kombiniranja namirnica znamo još iz Ayurvede.

Došlo je vrijeme da moderna medicina znanstveno dokaže i počne primjenjivati ove činjenice.

Nutrigenomika, znanost o prehrani i genima, daje nadu da će se uskoro svijet medicine promijeniti.

S više znanja o tome kako nutrijenti utječu na ekspresiju gena, postoji mogućnosti da će se  za liječenje mnogih bolesti koristiti hrana umjesto lijekova.
- Koushik Adhikari (Kansas State University).

Samo zamislite: u bliskoj budućnosti liječnik će Vam umjesto lijekova propisati… dijetu!


izvor: www.alternativa-za-vas.com

Nema komentara:

Objavi komentar