utorak, 7. veljače 2012.

Vitamini, definicija, glavni izvori i dnevne potrebe

VITAMIN A ( Akseroftol-derivat karotina ) održava zdravu kožu,zdrav vid i važan je za rast. Posebno je važan za vid radi prilagođavanja oka mraku i naporima. Nedostatak ovog vitamina izaziva avitaminozu A koja se manifestuje slabljenjem vida,prijevremenim starenjem kože,neotpornošću disajnih puteva i povećanom sklonošću ka infekciji. Ako se uzima previše vitamina A (hipervitaminoza A) dolazi do promjena u vidu ekcema kože,gubljenje apetita,pojavljuje se glavobolja i opada kosa.
   
Glavni izvori: Ovaj vitamin uzimamo već formiran u hrani životinjskog porijekla kao što su jetra,jaja, bubrezi,mlijeko, puter, ulje od riblje jetre ili u obliku provitamina koji se kasnije u našoj jetri pretvaraju u vitamin A. U provitamine spadaju karotini i kriptosantin. Karotini kao glavni izvor se nalaze u špinati, zelenoj salati, mrkvi,paradajzu, zelenom grašku, špargli,peršunu, celeru, mahunama, zatim bananama, kajsijama, breskvama i naranči.
    Dnevne potrebe su oko 5000 međunarodnih jedinica za odraslog čovjeka,dok su za djecu potrebe od 2000-4000 jedinica do dvadesete godine,dok u pubertetu ova doza iznosi 5-6000 jedinica. Recimo samo da se u 100 gr. Putera nalazi 2000jedinica ili da u 100 gr. Svježe džigerice sadrži od 10 000 do 170 000 jedinica. Međutim za praktičnu primjenu i razumijevanje dnevna potreba je oko 1,5 mg.
 
    VITAMIN B – Kompleks vitamina. Ovdje spada 13 vitamina koji su različiti kako po svojoj hemijskoj strukturi i po fiziološkom dejstvu što znači da su različiti i po svojoj primjeni i razmjenama u kojima je potrebno uzimati ih. Jedna od glavnih odlika ovog kompleksa je rastvorljivost u vodi i zajedničko porijeklo – pivski kvasac. Ovaj kompleks je posebno potreban rekovalescentima,trudnicama,alkoholičarima. Uglavnom ga sadrže sve lisnato zeleno povrće, džigerica, kvasac,pivo i sve žitarice.

    VITAMIN B1 ( Tiamin ili aneurin ), posebno je važan za obezbjeđenje procesa glikoznog metabolizma i protoka ugljenih hidrata, odnosno dovoljno energije u organizmu. Takođe je važan za rad srčanog mišića i za rad organa za disanje. Nedostatak ovog vitamina izaziva umor, nervne smetnje,kardiovaskularne smetnje,drhtavice, nesvjestice i bolest Beri-beri. Treba reći da alkohol i duvan uništavaju vitamin B1. Povećane,prekomjerne količine izazivaju povećan krvni pritisak i drhtanje ruku.
    Glavni izvori: od hrane životinjskog porijekla to su džigerica (posebno janjeća), bubrezi, a biljnog pivski kvasac, sjemenke suncokreta,i ljuska riže.
    Dnevne potrebe su od 1,0 do 2,0 mg,ali je kod osoba sa povećanom mišićnom aktivnošću veća jer zavisi od količine ugljenih hidrata koji su unijeti u organizam.

     VITAMIN B2 (Riboflamin) značajan je za dobar vid,pravilno varenje,za promet ugljenih hidrata i bjelančevina, obnovu ćelija. Nedostatak ovog vitamina (ariboflavinoza) izaziva osjetljivost očiju, smanjenje oštrine vida, zapaljenje usana, rožnjače,pojavu kapilara na beonjačama, dermatitis,krzanje noktiju. Prekovremeno unošenje izaziva drhtanje.
    Glavni izvori su pivski kvasac,sir,mlijeko,pileća džigerica,jaja,jogurt,riža,pečurke.
    Dnevne potrebe su oko 1,5 do 2,0 mg.

    VITAMIN B3 ( Antipelagricni ili PP vitamin, niazin) koristan je za pravilnu preradu proteina, masti, ugljrnih hidrata, za mentalno zdravlje, zdravu kožu, dobro varenje. Nedostatak ovog vitamina izaziva poremećaje na koži, bolest pelagru (pojava krastavog kožnog osipa), zatim smetnje u varenju, slabo pamćenje,pad koncentracije, depresiju, oboljenje zuba i probleme sa disanjem. Prekomjerno uzimanje izaziva drhtavice i pojavu ulcerozne (čirne) kiseline.
    Glavni izvori: Ne treba zaboraviti da je crni hljeb dragocjen izvor ovog vitamina. Pored njega su jetra i bubrezi sisara.
     Dnevne potrebe su od 10 do 18 mg.

     VITAMIN B4 ( Adenin) omogućava sintezu nukleoproteida i koristan je kod nedostataka bijelih krvnih zrnaca. Nedostatak ovog vitamina u obliku avitaminoze strogo govoreći ne postoji,ali se daje kod nedostatka bijelih krvnih zrnaca. Dnevne potrebe i izvori zadovoljene su apsorcijom bjelančevina.

     VITAMIN B5 ( Pantotenska kiselina ) potreban je za očuvanje zdravog nervnog sistema,pravilno lučenje adrenalina, za oksidaciju masnih kiselina i holesterola. Nedostatak ovog vitamina,strogo klinički gledano ne postoji,ali se smatra da nedostatak izaziva prijevremeno sijedu kosu i starenje kože. Prekomjerno unošenje se ne manifestuje na poseban način.
     Glavni izvori: pivo, jagnjeća džigerica, pečurke,kikiriki, žumance, bubrezi, žitarice.
     Dnevne potrebe su od 5 do 15 mg.

     VITAMIN B6 ( Piridoksin ) utiče na pravilnu razmjenu materija, otpornost organizma,jak nervni sistem. Nedostatak ovog vitamina izaziva nervozu, depresiju, anemiju, malaksalost, mišićnu atrofiju, hemoroide i seboreju ( perutanje kože glave i opadanje kose). Prekomjerno unošenje se ne manifestuje na poseban način.
     Glavni izvori: banane, džigerica, kvasac, mlijeko, jaja, hljeb,žitarice.
     Dnevne potrebe su od 2 do 3 mg.

     VITAMIN B9 ( Bc folna kiselina-antianemični) ima veoma važnu ulogu za formiranje crvenih krvnih zrnaca i rast. Nedostatak ovog vitamina izaziva anemiju i poremećaj rasta.
      Glavni izvori: pivski kvasac,špinat,špargla.
      Dnevne potrebe su oko 15 mg.

     VITAMIN B12 ( Dijanokobalamin ) je jedan od najvažnijih činilaca u formiranju (sazrijevanju) crvenih krvnih zrnaca. Važan je za nervni sistem i sistem za varenje,a učestvuje i u metabolizmu masti. Nedostatak ovog vitamina izaziva teške anemije-tzv. Peniciozna anemija. Prekomjerno unošenje se ne manifestuje posebnim simptomima.
     Glavni izvori: uglavnom su životinjskog porijekla i to jetra, bubrezi,žumance, riba, kravlje mlijeko, pa vegeterijanska ishrana može biti uzrokom anemije.
     Dnevne potrebe su oko 20 mg.

      HOLIN-B kompleks utiče na raspored masnoće u organizmu i čuva nervni sistem. Ranije je korišćen za liječenje TBC. Reguliše «odnošenje» masti iz jetre. Nedostatak izaziva taloženje masti u jetri i ako dugo traje može doći do ciroze jetre. Takođe nedostatak može dovesti do visokog krvnog pritiska.
      Glavni izvori: uglavnom su to namirnice životinjskog porijekla kao što su meso, mlijeko i jaja a od namirnica biljnog porijekla tu su zrnasto povrće, kvasac, žitarice.



      INOSITOL B-kompleks utiče uglavnom na očitavanje zdrave jetre. Nedostatak izaziva slab apetit i pomaže razvoju ciroze jetre.
      Glavni izvori: kvasac, sjeme susama, orasi, badem, lješnjak.

    PAB ( B-kompleks, Paraaminobenzoeva kiselina ) utiče na stvaranje crvenih krvnih zrnaca i usporava pojavu sijede kose.
    Glavni izvori: kupus,kelj, riža, džigerica.

    VITAMIN C ( Aksorbinska kiselina), učestvuje kao prenosilac vodonika u ćelijskom disanju. Važan je takođe za kožu, ligamente,zdrave krvne sudove, ublažava krvarenje. Nedostatak izaziva skorbut, krvarenje desni, prskanje kapilara, opštu neotpornost.
     Glavni izvori: jabuka, trešnja, crna ribizla, limun, naranča, paprika, peršun, jagode.
     Dnevne potrebe su od 75 do 100 mg, a kod akutnih bolesti i potrebe su i veće.

    VITAMIN C2 ili Vitamin P ( citrus, rutin,eskulozid) posebno utiče na održavanje propustljivih krvnih sudova i povećava njihovu otpornost na prskanje. Nedostatak ovog vitamina je prateća pojava nedostataka vitamina C.
     Glavni izvori: paprika, limun, grožđe, šljive.
     Dnevne potrebe su nepoznate.

     VITAMIN D ( Holekalciferol ) značajan je za prenošenje kalcijuma i fosfora u organizam i njihovo taloženje u kostima i zubima. Nedostatak ovog vitamina kod djece dovodi do rahitisa, a kod odraslih izaziva opštu slabost, krhke kosti, krivljenje kičme, krtost arterija. Suvišno uzimanje ovog vitamina dovodi do gubitka apetita,muke, povraćanje, taloženje kalcijuma u bubrezima, srcu krvnim sudovima i želucu.
    Glavni izvori: Prije svega riblje ulje, jaja, džigerica,sardine, a dobija se iz provitamina sunčanjem.
     Glavne potrebe su oko 0,025 mg.

    VITAMIN E ( Tokoferol ) je nedovoljno ispitan vitamin ali je poznato da utiče na cirkulaciju i plodnost. Smatra se da nedostatak ovog vitamina izaziva poremećaje u procesu razmnožavanja.
     Glavni izvori: jaja, puter, ulje kikirikija, sjemenka pamuka i jabuka, mrkva, celer, sjemenke suncokreta, maslinovo ulje, kvasac, hljeb.
     Dnevne potrebe su oko 20 mg.

    VITAMIN F je važan za metabolizam masti. Nedostatak ovog vitamina ne pokazuje neke posebne znake u smislu nekih tegoba.
    Glavni izvori: uglavnom sva biljna ulja,a ulje lana ga sadrži u velikoj razmjeni.
    Dnevne potrebe zbog nepostojanja hrane potpuno lišene masti je teško procijeniti.

    VITAMIN K ( Antihemoragični- Filokinon ) je neophodan za stvaranje protrombina koji je opet neophodan u procesu zgrušavanja krvi. Nedostatak izazaiva duže vrijeme krvarenje i teže zarastanje rana.
    Glavni izvori: kupus, karfiol, jaja, krompir, jagode, kvasac, žitarice.
    Dnevne potrebe su oko 4 mg.

Više o zdravom načinu prehrane možete pronaći na:

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.