Ishrana i zdravlje

Život i zdravlje svakog pojedinca, njegova radna energija, sposobnost i produktivnost ovisi o hrani. Hrana je veoma bitna, jer, od njezinog kvaliteta i vrste ovisi zdravlje čovjeka.


Najčešće bolesti našeg vremena nazivaju se bolestima izobilja, jer nastaju zbog ishrane bogate mastima, kalorijama, a siromašne voćem i povrćem.

Hraniti se zdravo znači živjeti dugo. Prema podacima svjetskih uglednih medicinskih časopisa, razlika između biološke i hronološke starosti može da iznosi i do 30 godina. Odnosno, da osobe sa 60 godina starosti u nekim slučajevima pokazuju vitalnost tridesetogodišnjaka, ali se događa i obrnuto.

Izuzev nekih zemalja (Afrike, Azije, Južne Amerike) hrane ima dovoljno, ali je njena biološka vrijednost mala.  Zbog toga se javljaju razne bolesti, a zbog pretjeranosti u jelu nekih namirnica bogatih životinjskim mastima i šećerpm, dolazi do gojaznosti. Naše vrijeme donijelo je "fabričku hranu"; takozvana polugotova i gotova jela sa dosta aditiva i konzervansa koji su veoma štetni za ljudski organizam. Fabrička hrana koja bi se mjerila sa prirodnom ne postoji.

Čovjek često i svjesno izbjegava baš one namirnice koje su najkorisnije i uzima one koje su organizmu manje ili uopće nisu korisne, ni potrebne, čak šta više neke su i škodljive kao meso, alkohol, sirće, duhan...

U potrazi za optimalnom hranom nije dobro zaobilaziti vijekovima provjerena narodna iskustva.
Mediteranska tradicionalna ishrana je, možda, prava matrica zdrave ishrane. Kod ovog načina prehrane, mast se svakodnevno unosi maslinovim uljem. I do 75% kalorija u ovakvoj ishrani potječe od maslinovog ulja i zrnaste hrane. Kao i ostala biljna ulja i maslinovo ulje ne sadrži holesterol. Također, ono je bogato mono-nezasićenim mastima koje povoljno utiče na kardiovaskularni sistem. Životinjski proteini se uglavnom unose sa ribom. Poznato je da tradicionalna ishrana u sredozemlju sadrži isto toliko ribe koliko američka ishrana sadrži mesa. Tuna, sardina, skuša, zubatac, bogati su nezasićenim mastima tipa omega 55 koje smanjuje  holesterol u krvi i sprječavaju formiranje tromba u krvnim sudovima, kao glavnog uzročnika srčanih udara.

Nasuprot tome, u BiH svakodnevnoj ishrani gotovo 2/3 dnevno unijetih proteina  otpada na meso i mliječne proizvode. Integralni hljebkoji se mijesi od integralnih žitarica, samljevenih u vodenici potočari, smatra se važnim izvorom vitamina B, željeza i predstavlja značajnu supstancu u ishrani.

Kupus, sočivo, špinat i repa, smatraju ljekari, štite nas od tumora debelog crijeva. Proučavanja su pokazala da su ljudi koji jedu više povrća manje skloni tumorima stomaka, grudi, prostate. Paradajz liječi oboljelu jetru, bubrege, slezenu i čisti krv. Crna rotkvica koristi se za ublažavanje bolova i istjerivanje žučnih kamenaca. Protiv kamenca uzima se dva mjeseca (svaki dan svjež sok ujutro- natašte). Prvi dan uzima se jedna kašičica soka, drugi dan dvije kašičice, treći dan tri, četvrti dan četiri. Nakon toga postupak se vraća unazad ( tri, dvije, jedna) i konačno, prekine se nakon osam dana, da bi se potom kura ponovila na isti način.

Špinat je povrće vanredne vrijednosti i jakog djelovanja. Špinat je izvanredno sredstvo za čišćenje krvi. Jede se s uljem i limunovim sokom. Nikad se ne smije kod upotrebe špinata sa ovim povrćem kombinirati brašno ili životinjske masti jer tako pripremljen špinat može postati opasan po zdravlje. Također, nije preporučljivo jesti pripremljen špinat koji prenoći, jer sutradan postaje izuzetno toksičan.

Plodovi, zeleni listovi, razne repe, mrkva, krompir, rotkvica, celer, mahune, kupus, kelj, cvekla, krastavci, karfiol, keleraba, špinat, peršun..., po mineralnom sastavu daju čovjeku najsavršeniju hranu, ako im dodamo biljna ulja i biljne masti. Iako je navedeno povrće veoma bogato svim vrstama vitamina, s kuhanjem izgubi veliki dio. Zato je preporučljivo da se ono, tokom pripreme za jelo, samo malo prokuha (obari) u malo vode ili vlastitoj tečnosti koju tokom zagrijavanja povrće "pusti".  Tako ćemo sačuvati sve vitamine, koji bi se izgubili dugotrajnim kuhanjem u mnogo vode.

Voće i povrće bogato prirodnim beta-karotinom može nas zaštititi od mnogih vrsta tumora. Tim sastojkom bogato je tamno žuto voće i povrće (kajsija, breskva, kruška i jabuka). Ljekovitost jabuka je vrlo velika pošto sadrži oko 14% ugljenih hidrata i voćnih kiselina. Sadržajem fosfora hrani slezenu i mozak. Dobra je za djecu i ljude koji su nervozni. Jabuka je jedinstveno voće za živce i stvaranje krvi. Rekovalescenti neka dnevno pojedu nekoliko tanjirića kuhanih jabuka zaslađenih medom i limunovim sokom, to će blagotvorno djelovati na njihov živčani sistem. Ako se prije spavanja pojede oveća jabuka dobro sažvakana, ona ugodno djeluje na san, otklanja žgaravicu, pospješuje probavu. Vrlo je zdrav čaj od svježih jabuka. Mošt (šira od jabuka) vrlo je zdravo piće za one koji pate od raznih osipa po tijelu, suviše kiseline u želucu.


ivor: http://djuliman.blogger.ba
Više o zdravom načinu prehrane možete pronaći na:

Nema komentara:

Objavi komentar