Zašto toliko volimo kavu?


 
Zašto toliko volimo 'vražje voće'?
Dobro jutro. Vrijeme je za kavu.
Ne samo vi nego još milijuni žena diljem svijeta svako jutro uživa u kavi, a da ni ne zna njezinu povijest. Doduše, ne zna se točno godina kada je prvi put uzgojena, ali neki vjeruju kako je to bilo 675. godine u blizini Crvenog mora kod Arabije. Drugi, pak, tvrde kako se radi o 900. godini i Etiopiji, a treći da se radi o 575. godini i regiji Yemen.

Učinak kave na organizam svima je poznat, pa zato ju i piju svako jutro, ali prvo slučajno testiranje obavljeno je na kozi iz Etiopije. Njezin čuvar Kaldi je uočio da se nakon što je pojela crvene bobice s određenog drveta počela neobično, hiperaktivno ponašati te skakutati na stražnjim nogama. To je navelo čuvara da i sam proba čudesne bobice te je i on odjednom dobio energiju. Tako je Kaldi otkriće otkrio selu, a posebno se to svidjelo svećenicima koji su uz te bobice mogli ostati budni i duže moliti. Tajna “vražjeg voća“, kako su zvali kavu, tako se širila preko samostana diljem svijeta.



No postoji i legenda koja potječe iz Arabije, a govori da je nekoliko arapskih izgnanika, koji su protjerani u pustinji da umru od gladi, preživjelo isključivo uz pomoć konzumiranja bobica kave. Za stanovnike obližnjeg grada Moche to je bilo pravo čudo, te je u čast tog događaja ova biljka i piće koje se od nje dobiva nazvano mocha.

Afrodizijak za žene

Kultiviranje kave bilo je rijetko sve do 15. stoljeća, kad je nastupilo opširno sađenje stabala kave u regiji Yemen u Arabiji. Upotreba kave se od tamo širila po Arapskom poluotoku, a kasnije preko Otomanskog Carstva do Turske. Iako se danas kava najčešće koristi kao piće, etiopijsko pleme Galla kavu je koristilo tako što je zrna kave zamatalo u životinjsku mast. S druge strane, Turci su kavu smatrali afrodizijakom te su žene u Turskoj bile dobro opskrbljene ovom namirnicom. Ako bi njihovi muževi odbili konzumiranje kave nakon što bi im ga one ponudile, za žene je to bio legitiman povod kojeg su smatrale dovoljnim za razvod.



Popularnost kave je u ono vrijeme bila najviša u Arabiji zbog islamske vjere s obzirom muslimani zbog vjere ne smiju konzumirati alkohol. Tako se može protumačiti da su efekti na organizam nakon konzumiranja kave vrlo slični onima nakon konzumiranja alkohola. Arapi su kavu nazivali qahwa, a zbog činjenice da ona predstavlja njihov supstitut za alkohol, bila je poznata i pod nazivom „arapsko vino“.

Kršćani su se uglavnom držali naziva “vražje voće“ i “vražji napitak“. Zbog toga su željeli uništiti sva stabla, ali nakon što je papa probao i oduševio se kavom nije dopustio da tako nešto nestane s lica zemlje.

Godišnje 400 milijuna šalica kave

Današnji oblik napitka od kave izumljen je krajem 15. stoljeća, kad je prihvaćena obrada kave koja uključuje prženje, drobljenje i polijevanje vrućom vodom. Kiva Han, prva svjetska prodavaonica kave otvorena je 1475. godine u Istanbulu. Europa je upoznata s kavom u ranim počecima 17. stoljeća. Kao i bilo što novo što se pojavi u svijetu, tako je i kava pokrenula mnoštvo kontroverznih polemika u Europi, pa je tako od strane nekih nosila naziv i „gorki vražji izum“.

Prva kavana u Italiji otvorena je 1645. godine, dok je u Engleskoj prva kavana otvorena 1652. godine. Ubrzo je Engleska imala oko 300 kavana. Taj trend su nastavile pratiti i ostale europske države. Europske kavane postale su centar društvenih zbivanja u kojima su se okupljali ljudi različitim profila.



Franz Georg Kolschitzky zaslužan je za otvaranje prve centralno europske kavane. Njegova kreativnost ostavila je tragove i na današnji oblik napitka od kave sa svojim izumom filtriranja kave, zaslađivanja i dodavanje mlijeka. Sredinom 17. stoljeća, kava je u New Yorku dobila titulu omiljenog jutarnjeg pića preuzevši pritom titulu pivu. Početkom 20. stoljeća, popodnevna kava je postala pravilo u Njemačkoj te je oformljen pojam „Kaffee Klatsch“. Taj pojam je u Njemačkoj predstavljao žensko ogovaranje u tim prilikama, dok je izvan granica Njemačke obilježavao opuštenu konverzaciju.

Espresso je nastao tek 1901. godine i za to je zaslužan Luigi Bezzera, a do danas su ti espresso strojevi imali mnoštvo promjena u dizajnu. U današnje vrijeme kava ima toliko ljubitelja da se svake godine popije preko 400 milijuna šalica kave, stoga se bez imalo suzdržavanja može reći da je kava najpopularnije piće diljem svijeta te je teško zamisliti što će ju skinuti s trona i u budućnosti.
source: she.hr

Nema komentara:

Objavi komentar