Mlijeko,da ili ne?


thinkstock
Mlijeko i mliječni proizvodi još su jedna grupa namirnica o kojoj se puno govori i oko čega su mišljenja podijeljena. S jedne strane nas uvjeravaju da je mlijeko dobra i vrlo zdrava namirnica, a s druge nam savjetuju da ga izbjegavamo ili čak potpuno izbacimo iz prehrane.

O čemu se ovdje radi, zašto vladaju takva potpuno suprotna mišljenja, kome vjerovati i konačno – treba li piti mlijeko ili ne?

Sirovo mlijeko, domaće svježe mlijeko koje nije industrijski obrađeno, prirodna je i zdrava hrana, kao i svi mliječni proizvodi napravljeni od sirovog mlijeka. Izvanredan je izvor nutrijenata, ali i vrlo važnih korisnih bakterija, kao sto su laktobakterije, za koje danas znamo da igraju presudnu ulogu u jačanju imuniteta i zaštiti organizma od raznih bolesnih stanja. Izvrstan je izvor vitamina, minerala i enzima, te sadrži vrijedne proteine. Sirovo mlijeko i proizvodi od njega zapravo su savršene prirodne i punovrijedne namirnice za čovjeka.

U čemu je onda problem?

Problem je u industrijskoj obradi mlijeka. Kao što je to slučaj i s velikim brojem drugih namirnica, industrijska obrada mlijeka uništava ovu izvanrednu namirnicu i daje joj sasvim drugačija svojstva. Mlijeko koje kupujemo u dućanima pasterizirano je i homogenizirano. Pasterizacija je proces u kojem se mlijeko zagrijava na visokim temperaturama da bi se u njemu uništile bakterije.

Zamke najpoznatijih dijeta za mršavljenje
To na prvi pogled možda zvuči sasvim u redu, znajući da su patogene bakterije uzročnici raznih bolesti. Međutim, pasterizacija potpuno mijenja strukturu mlijeka i umjesto da mlijeko postaje sigurno i korisno za upotrebu, ono zapravo postaje nešto sasvim drugo.

Osim što zagrijavanje na visokim temperaturama ubija patogene bakterije, ono ubija i korisne laktobakterije, kao i mnoge druge hranjive komponente. Visoka temperatura potpuno mijenja strukturu osjetljivih mliječnih proteina koji denaturiraju i postaju vrlo teški za probavu i štetni za zdravlje.

Pasterizacija potpuno uništava enzime iz mlijeka koji su potrebni za razgradnju i probavu mlijeka, smanjuje sadržaj vitamina, denaturira mliječni protein, uništava vitamine B12 i B6, vitamin A, vitamin D, vitamin C, onemogućuje apsorpciju kalcija, ubija korisne bakterije i promiče patogene.

Može li biti gore? Ostavite li sirovo mlijeko na sobnoj temperaturi, neće se pokvariti nego ćete dobiti kiselo mlijeko, vrlo zdravu namirnicu. To je zbog toga što korisne bakterije iz sirovog mlijeka drže pod kontrolom loše bakterije. No, pasterizirano mlijeko nema korisnih bakterija koje bi ga čuvale od truljenja.

Denaturirani mliječni proteini su zbog svoje strukture vrlo teško probavljivi, te su, osim toga, u pasteriziranom mlijeku uništeni svi enzimi i korisne laktobakterije koje pomažu razgradnju i probavu komponenti iz mlijeka. Zbog ovih problema industrijski obrađeno mlijeko jedan je od najčešćih alergena te se povezuje uz cijeli niz simptoma i bolesnih stanja, kao što su probavne smetnje, alergije, kolike kod dojenčadi, karijes, osteoporoza, artritis, problemi u rastu djece, učestale infekcije ušiju kod djece, bolesti srca i rak.

S druge strane kod sirovog mlijeka nema ovih problema, nego je upravo suprotno i ljudi koji su dugo godina bili alergični na mlijeko u pravilu mogu tolerirati sirovo. Sirovo mlijeko je jedna od najzdravijih i najkompletnijih namirnica koje se mogu konzumirati i toliko se razlikuje od industrijski obrađenog da se ove dvije namirnice ne bi ni trebale nazivati zajedničkim imenom.

S pasterizacijom se počelo dvadesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kad su bile česte tuberkuloza i druge zarazne bolesti uzrokovane lošim zdravstvenim stanjem životinja i lošim higijenskim uvjetima te metodama proizvodnje. Vremena su se promijenila i danas se upotrebljavaju tankovi od nehrđajućeg čelika, mašine za mužnju i sustavi za rashlađivanje, te se provode stroge sanitarne inspekcije, čime pasterizacija postaje potpuno nepotrebna. Od pasterizacije ima koristi jedino industrija jer se pasteriziranom mlijeku produžuje rok trajanja.

Sastojak koji opasno oštećuje probavu
Drugi proces kojem se mlijeko izlaže je homogenizacija, razbijanje molekula masnoće pod velikim pritiskom, da bi se spriječilo stvaranje vrhnja na mlijeku. Ovo je također vrlo neprirodan postupak jer masnoća koja se dobije više nema svoju prirodnu strukturu. Osim toga, iz mlijeka se uklanja (obire) masnoća, tako da kupovno mlijeko sadrži malo mliječne masti. Samo zahvaljujući kampanji protiv prirodnih masnoća i agresivnoj propagandi light proizvoda, industrija se uspjela osloboditi industrijskog viška koji preostaje nakon obiranja vrhnja predviđenog za proizvodnju drugih mliječnih proizvoda, i uspjela plasirati na tržište ove odmašćene proizvode loše kvalitete.

Danas se u trgovinama može nabaviti nehomogenizirano mlijeko, međutim svako kupovno mlijeko je pasterizirano, čak i ono koje se naziva svježe. Razlika između 'svježeg' i 'trajnog' je u temperaturi i vremenu kojem se mlijeko izlaže u postupku pasterizacije. Svježe mlijeko se zagrijava na otprilike 60 do 70 stupnjeva, najčešće 30 minuta, dok se trajno mlijeko zagrijava na temperature preko 100 stupnjeva, što mu još više produžuje rok trajanja.

Tu su nadalje i problemi antibiotika, pesticida i hormona rasta, te činjenica da se gotovo sve komercijalne krave hrane žitaricama umjesto da pasu travu koja je njihova prirodna hrana. Sve ovo mijenja sastav masnoća u mlijeku. Prava prirodna hrana za krave koje daju mlijeko je zelena trava u proljeće, ljeto i jesen, te sijeno zimi. Vitamini A i D potrebni su za optimalnu asimilaciju minerala te su u velikoj mjeri prisutni u mlijeku krava koje pasu travu. No, vitamini A i D drastično se smanjuju hrane li se krave žitaricama i sojom.

Potražnja stvara ponudu i što nas je više koji tražimo prirodno svježe mlijeko i meso životinja koje slobodno žive i pasu na zelenim pašnjacima, to će se brže proizvođači morati prilagoditi zahtjevima potrošača. Budućnost je u našim rukama jer smo mi ti koji odlučujemo gdje ćemo ulagati svoj novac i koje ćemo proizvode kupovati, a tržište je ovisno o kupcima. Pomozite malim lokalnim proizvođačima koji se bave uzgojem stoke, peradi, povrća i voća na malo, tako što ćete kupovati njihove proizvode.

Bojkotirajte najgore procesiranu osiromašenu hranu u kojoj nema hranjivih tvari i koja sadrži brojne štetne aditive. Industrijski upropaštena hrana pridonosi raznim bolesnim stanjima, dok prirodna i zdrava hrana čuva dobro zdravlje i podiže kvalitetu življenja.
source: net.hr

Nema komentara:

Objavi komentar