Muffini s bundevom

Sastojci
200 g očišćene žute bundeve
300 g pšeničnog oštrog brašna
1 prašak za pecivo
1 kasicica cimeta mljevenog
120 g šećera u prahu
3 jaja
50 ml mlijeka
50 ml ulja
50 g grožđica
maslac za premazivanje kalupa
50 g šećera u kocki



Priprema

1.
Bundevu stavite u posudu i dodajte tek toliko vode da je prekrije. Kuhajte na laganoj vatri. Nakon kuhanja ocijedite visak tecnosti.

2.
Toplu bundevu usitnite izgnjeciti kasikom. Brašno promiješajte s praškom za pecivo, cimetom i šećerom.

3.
Mikserom umutite jaja, dodajte mlijeko, ulje i bundevu. Postupno umiješavajte brašno i grožđice.

4.
Kalupe za muffine premažite maslacem. Napunite ih pripremljenom smjesom, pospite grubo tucanim šećerom (šećer u kocki) i pecite u pećnici zagrijanoj na 180°C oko 20 minuta.

Prijatno !

Kako popraviti naš odnos prema hrani i prehrani

U ovoj fazi ljudske evolucije, prehrana je dio života svih nas.

Prosječna osoba potroši više od jednog sata dnevno samo jedući i pijući.

U to nije uključeno vrijeme koje potrošimo u kupovini hrane ili u kuhanju i spremanju naših obroka. To znači da je hrana ogroman i nezaobilazan dio našeg života.



Da li se to nama sviđalo ili ne, mi smo sa hranom u odnosu.

Neki ljudi imaju fenomenalan odnos sa hranom.

Oni slijede filozofiju: Živim da bih jeo, ne jedem da bih živio. Neki ljudi nemaju dobar odnos s hranom. Mnogobrojna iskustva mogu uzrokovati nezdrav odnos sa hranom.

Većina trauma kroz koje smo prošli, a koje upropaštavaju naš odnos s hranom su traume povezane s primanjem unutar odnosa, body image i obilje.

Kako poboljšati odnos s hranom?
1. Pogledajte svoj odnos prema hrani. Što osjećate prema hrani? Što osjećate o jedenju? Ako bi vanzemaljac sletio na planetu kako bi objektivno proučio vaše prehrambene navike, što bi on mogao zaključiti? Kako biste se osjećali sa njegovim zaključcima? Što vas najviše brine? Na primjer, ponašate li se kao da vam nije stalo što jedete i na obroke gledate kao na nužno zlo? Da li previše kontrolirate što jedete? Osjećate li se krivim kada jedete? Da li kada jedete, brinete da ćete se udebljati?



2. Suočite se sa svojim nerazriješenim traumama koje su dovele do vašeg lošeg odnosa sa hranom i integrirajte ih. Ako imate traumu vezanu uz hranu, određene situacije sa ( određenom ) hranom i prehranom, uzrokovat će emocionalnu i fizičku reakciju. Tu reakciju možete iskoristiti tako da otkrijete korijen te traume i da nađete rješenje problema i negativnih uvjerenja vezanih uz hranu. Da biste naučili kako to učiniti, predlažem da isprobate Proces Kompletiranja koji je detaljno objašnjen u mojoj knjizi “Proces Kompletiranja” ( eng. Completion Process ).

Traume povezane sa hranom, kao i sve druge traume, uzrokuju našu fragmentaciju. Kako bismo drastično poboljšali naš odnos s hranom, moramo stvoriti integraciju i sklad između svojih polariziranih ja. Imamo fragmente unutar sebe koji su usmjereni samo na temu hrane. Predlažem da pročitate moj članak pod nazivom:  “Fragmentacija – svjetska bolest” i primijenite procese koji se tamo spominju posebno za pitanja vezana uz hranu:

https://atma.hr/fragmentacija-svjetska-bolest/

Suočavanje s korijenom traume koja je uzrok našeg negativnog odnosa sa hranom pomaže nam da otkrijemo značajne korake prema poboljšanju tog odnosa.

3. Zamislite da je hrana umjetnost. Umjetnost koja je jestiva. Namirnice su umjetnički oblik koji je stvorila zemlja i kada neka osoba pripremi jelo prema određenom receptu, to jelo je umjetnički komad. Tjedan dana obvežite se na praksu promatranja hrane u trgovini i odlučivanja što biste kupili, kao da ste u galeriji u potrazi za umjetnošću koja će zadovoljiti vaša osjetila. Kada pripremate hranu, učinite to s idejom da stvarate umjetnost, a kada jedete jelo koje je netko drugi pripremio, zamislite da je to jestiva umjetnost koju je izradio umjetnik. Ako ste ovoj praksi posvećeni do kraja tjedna, ona će postati dio vas i vaš novi način gledanja na hranu.




4. Vježbajte jesti svjesno. Jelo je somatski doživljaj. Ono nas može dovesti do neopisivih osjetilnih iskustava i senzacija. Kada prilikom jela nismo u potpunosti prisutni i kada jedemo prebrzo, naša su osjetila isključena, pa kao rezultat, mi ne možemo potpuno doživjeti hranu koju jedemo. Mi tu hranu ne cijenimo nego je uzimamo zdravo za gotovo. Ne izvlačimo iz nje bogatstvo koje se u njoj nalazi. I ne možemo vidjeti kako naša tijela reagiraju na određenu hranu.

Kada sjednete za ručak, dajte si za taj ručak vremena. Kulture koje su u pogledu hrane najzdravije, posvećuju dugo vremena samo jelu. Ne jedu u pokretu i žurbi. Usporite i usredotočite se na iskustvo jedenja hrane. Bez ikakvih distrakcija, pokušajte se usredotočiti na izgled, mirise, teksture, okuse i senzacije hrane koju jedete, kao da ste na nekoj novoj planeti, kušajući nešto po prvi put. Jedite polako. Dobar je trik da između svakog zagriza stavite vilicu ili žlicu natrag na tanjur. Pobrinite se da hranu potpuno prožvačete, da se potpuno usredotočite nahranu i da u njoj stvarno uživate, bez da mislite na bilo što drugo.

Stvarno uživanje u hrani dramatično će promijeniti vaš odnos sa hranom.

5. Sa bilo kojom hranom, bilo da je to breskva ili indijski curry, pokušajte zamisliti, osjetiti, okusiti ili shvatiti svaku pojedinost koja čini tu hranu. Na primjer, da biste imali breskvu u ruci, ona je morala započeti kao sjeme. Breskva je morala imati tlo, sunčevo svjetlo, kišu i energiju poljoprivrednika koji su je uzgajali i energiju kamiona kojim je prebačena u trgovinu.

Ono što ljudi ne shvaćaju je da jednu breskvu čine upravo svi ti elementi. Kada ste toga svjesni, vi možete osjetiti sezonu u kojoj je rasla, oblake, kišu i sunčevu svjetlost u jednoj jedinoj breskvi. Također možete osjetiti svu koncentraciju koju je poljoprivrednik imao prema toj breskvi. Količina truda koja je uložena u stvaranje samo ove jedne stvari je zaista nevjerojatna. A mi konzumiramo svu tu energiju. Zamislite se malo o porijeklu hrane koju konzumirate. Kada ovo radite sa složenim jelom, kao što je npr. indijski curry, probajte ovo učiniti sa svakim sastojkom tog jela.



6. Postanite osjetljiviji i kultivirajte umjetnost intuitivne prehrane i kupnje hrane. Dobar odnos sa hranom podrazumijeva komunikaciju između vaših emocija, tijela, uma i hrane koju jedete. Potrebno je da se osjećate dovoljno osjetljivi kako biste bili intuitivniji prilikom prehrane. Kada odete u trgovinu, primjetite što vaše tijelo traži. Primjetite kako se osjećate prema određenoj hrani. Jedan dan grah može biti upravo ono što vaše tijelo govori da intuitivno želi. Sljedećeg dana vaše tijelo možda uopće ne poželi grah. Ponekada ćete osjetiti vitalnost i životnost u brokuli, a već sljedećeg dana možda ćete osjetiti da je brokula nezdrava ili da je bila uzgajana na loš način. Obratite pažnju na to koje namirnice unose nemir u vaše tijelo i emocije i vjerojatno biste ih trebali izbjegavati. Isto tako, obratite pažnju na osjećaj ispunjenosti i osjećaj gladi, kako biste mogli slušati prirodne znakove svoga tijela kada i koliko jesti. Što je bolji vaš odnos sa vašim osjećajima, to će vam biti lakše osjetiti da li odabirete hranu kako biste emocionalno zadovoljili neku drugu potrebu, koja je zapravo stvarna potreba u tom trenutku. Kada sa hranom negiramo emociju, mi tada gubimo priliku da čujemo što nam ta emocija želi reći i da zapravo odgovorimo na stvarnu potrebu na koju nam ta emocija pokušava skrenuti pažnju. Ako se zaista usredotočimo na hranu ispred nas, većina nas će zapravo biti prilično dobra u osjećanju namirnica. Većina od nas jednostavno ne uzima ( dovoljno ) vremena da osjeti i komunicira sa hranom kako bismo mogli dopustiti našoj podsvijesti da vlada izborom hrane za nas. Što je hrana više živa i manje prerađena, lakše je nam je komunicirati sa njom i osjetiti je.

7. Prikupite što više informacija o hrani, osobito o pozitivnim stvarima o svakoj hrani. Znanje je moć. Namirnice nisu samo umjetnost; one također grade našu dobrobit i blagostanje. One nisu samo izvor uživanja; one su lijek. Na primjer, razviti ćete potpuno novu vezu sa limunom kada saznate da se on može koristiti za detoksifikaciju, smanjenje upala, poticanje probave, omekšavanje kose, povećanje imuniteta i ublažavanje bolova u grlu. Razviti ćete novi odnos sa stir fry jelom kada naučite da ono što daje nevjerojatan i jedinstveni okus tom jelu je wok u kojem se taj stir fry prži. I da je tajna u tome da se taj wok ne pere, tako da okusi i arome svakog obroka ulaze u pore metala woka, pa se upravo zbog toga okus ne može ponovno proizvesti u bilo kojem drugom woku. Ti wokovi se smatraju obiteljskim nasljedstvima koja se prenose iz generacije u generaciju.


8. Uzgajajte vlastitu hranu i kuhajte svoju hranu. Neki od vas će voljeti uzgajati hranu, drugi neće. Neki od vas neće voljeti kuhati, dok drugi hoće. Vi možete imati divan odnos sa hranom i onda kada je ne uzgajate i ne kuhate je. No nevjerojatno je koliko se vaš odnos sa hranom koju jedete može produbiti kada je sami uzgajate, kuhate i spremate. Tako da u cilju poboljšanja svojeg odnosa sa hranom, pokušajte je sami uzgajati i spremati. Ako to ne znate, gledajte videozapise od ljudi koji su strastveni uzgajivači hrane. Pokušajte kuhati. Počnite sa jednostavnim jelima pa onda, ako vam se kuhanje svidi, pokušajte složenije recepte. Također pogledajte videozapise kuhara i probajte kod sebe naći sličnu strast za kuhanje.

9. Prestanite se kažnjavati za ono što ste pojeli. To vam neće pomoći. Krivnja vam može poslužiti samo da vas obavijesti o tome što mislite da je za vas ispravno i pogrešno. Krivnja je znak da ste učinili nešto što smatrate da je pogrešno i da to niste smjeli učiniti. Ili je pustite pa napravite drugačiji izbor, ili promijenite svoju perspektivu o tome da je to bio pogrešan izbor. Što ste stresniji u vezi svoje prehrane, to je lošiji odnos između vas i hrane. Vigorozno vježbanje ili, na drugoj strani, gotovo ništa ne jesti, kako bi se nakon prežderavanja osjetili bolje, recept je za katastrofu. Ono stavlja vaše tijelo u yo-yo na energetskoj i fizičkoj bazi, što je jako nezdravo za tijelo. Dijete i tjelovježba mogu se koristiti kao ozbiljni oblici samokontrole i samokažnjavanja. A samokažnjavanje je i kada u kući držite bilo koju ‘problem hranu’, baš kao kada biste kao alkoholičar kod kuće držali alkohol.



10. Pokušajte imati što prisniji i posebniji odnos sa hranom. Svačiji odnos prema hrani je jedinstven za tu osobu. Uzmite si vremena da razvijete svoj jedinstven odnos sa hranom. Što je za vas hrana? Vi ćete imati drugačiji odnos prema hrani od svog partnera, svog najboljeg prijatelja, svoje majke ili svog šefa. Isto tako, u različito vrijeme imati ćete različite prehrambene potrebe. Imati ćete različite sklonosti. Neka vaš odnos sa hranom bude potpuno vaš, umjesto da se stalno uspoređujete sa drugima i da pokušavate svoj odnos uskladiti prema drugima.

11. Kako će vam se povećati svijest i osjetljivost, bit ćete mnogo osjetljiviji na određenu hranu. Neka hrana će vam biti privlačna a neku hranu više nećete moći za jesti. Ali energija kojom sebe ograničavate dovodi do bolnog odnosa sa hranom. Dakle, osim hrane koja očito NIJE za vas, umjesto samosprečavanja, vježbajte umjerenost. Na primjer, ako volite pomfrit, pojedite ga malo. Ako je netko naručio desert, dopustite si da ga samo probate. Učinite to u pravom trenutku, kada niste gladni i kada ne očajavajte za hranom, u svom bijegu od negativnih emocija.

12. Nemojte si namjerno uskraćivati hranu. Možda ćete se kod posta osjećati u kontroli, ali ako postite kako bi pokušali kontrolirati svoje tijelo, a ne iz ljubavi prema tijelu, to tijelu šalje signale sramote, i da će biti lišeno hrane, pa bi hranu trebalo sačuvati negdje u tijelu. Jedite redovito. Neki ljudi se osjećaju bolje kada tijekom dana jedu manje obroke. Drugi se osjećaju bolje kada jedu tri obroka. A neki se osjećaju dobro kada jedu dva obroka, ali ne uobičajenim obrocima nego u različitim vremenskim intervalima. Pustite si da jedete.



13. Dopustite da hrana bude društveno iskustvo. Dopustite da hrana postane način na koji dajete i primate ljubav. Hrana nas povezuje. Ona ima sposobnost ujedinjenja ljudi. Hrana je demonstracija ljubavi. Ljubavi zemlje prema nama i ljubav od čovjeka do čovjeka. Bez obzira na kulturu iz koje dolazimo, kontinent na kojem živimo ili mišljenja sa kojima se ne slažemo, jedna stvar sa kojom se svi slažemo je fina hrana. Izgradite prijateljstva sa ljudima koji imaju sličan ukus i odnos prema hrani kao i vi. A obroci neka budu vrijeme međusobnog uživanja u umjetnosti hrane. Neka hrana postane iskustvo koje dijelimo sa drugima.

14. Jedite sa namjerom da se osjećate dobro i jedite ono što vam pomaže da se dobro osjećate.  Razmislite o ovome na trenutak, jer će život sa ovom filozofijom drastično promijeniti vaš odnos sa hranom na bolje. Na primjer, jedite ono što vam daje energiju a ne ono što vas čini tromo. Nemojte jesti da biste smršavili ili učiniti ono što na mentalnom nivou znadete da biste trebali ili ne biste trebali učiniti. Obratite pažnju na to kako se osjećate sa određenom hranom.

15. Započnite voditi dnevnik hrane kako biste postali što svjesniji o vašem odnosu prema hrani. Pratite svoje obroke, pa čak i zalogaje između obroka. Napišite o tome što ste jeli tijekom dana, kakva je bila okolina u kojoj ste jeli, kakvog je hrana koju ste jeli bila okusa, kako je izgledala, zvučala, mirisala i kako ste se vi osjećali kada ste je jeli. Opišite koliko vam se svidjelo iskustvo jedenja tog obroka od jedan do deset i objasnite zašto ste odabrali određenu ocjenu.



16. Vrijeme obroka je sveti dio života. To je sveta praksa. Kako bi razvili dobar odnos sa hranom, rituali oko hrane bi trebali biti posebni i biti dizajnirani za užitak. Kako bi poboljšali svetost ove prakse u svom životu, učinite sve što želite i možete. Na primjer, mogli biste se potruditi da napravite određenu hranu za određene blagdane. Mogli biste osigurati da su obroci vrijeme kada svaki član obitelji zaustavlja ono što radi kako biste podijelili to iskustvo obroka zajedno. Mogli biste odabrati posuđe i pribor za jelo koji vam se sviđaju. Mogli biste piti iz čaša koje su vam simpatične. Mogli biste naručenu hranu uzeti iz kutije u kojoj je stigla i jesti je sa nekog porculanskog tanjura. Mogli biste produbiti svoju ljubav prema hrani i svoje znanje o određenim sastojcima. Mogli biste se zaista jako potruditi da dođete do nekih specijalnih sastojka. Mogli biste jesti u skladu sa godišnjim dobima. Svaki put kada jedete postavite si pitanje: Kako bih ovo iskustvo prehrane mogao učiniti još posebnijim i još ugodnijim?

Što osjećamo prema cijelom procesu uzgoja ili kupnje namirnica, od pripreme hrane do jela, odrediti će u kojoj ćemo mjeri biti nahranjeni hranom i doživljajem jedenja. Jelo je puno više hrana za dušu, emocije, um i tijelo, nego samo alat da ostanemo živi. Što si više dopustimo da nam hrana donese užitak, to će naš odnos sa hranom biti bolji.

AUTOR: Teal Swan  ( Kipar na nebu, Sjene prije svitanja, Proces Kompletiranja, Anatomija Usamljenosti )

https://tealswan.com/resources/articles/how-to-improve-your-relationship-with-food-and-eating-r312/

Sa engleskog jezika prevela i prilagodila Angelica Horvatić

 www.angelicahorvatic.com

Ovaj napitak će učiniti čuda za vašu štitnjaču i razinu energije!

Ovaj ukusni napitak sadrži niz sastojaka koji potiču rad štitne žlijezde, a ujedno je i prava bomba vitamina, minerala i antioksidansa dobrodošla na svačijem meniju.





Recept je podijelila certificirana holistička nutritivna terapeutkinja Syeda Kiran Zahra Hussain, a sastoji se od:

7 šalica izvorske ili filtrirane vode
1 šalica 100-postotnog soka od brusnice
¼ žličice suhog đumbira
½ žličice cejlonskog cimeta
¼ žličice muškatnog oraščića
¾ šalice svježe iscijeđenog soka od naranče
¼ šalice svježe iscijeđenog soka od limuna
Priprema:

Zagrijte vodu na vatri i prije nego što zavri dodajte sok brusnice, zatim dodajte začine i pustite da ključa na najnižoj temperaturi 20 minuta. Kada se ohladi na sobnu temperaturu dodajte sok naranče i limuna. Količina je predviđena za jedan dan.






Tajna ljekovitosti napitka za štitnjaču
Brusnice su odličan izvor joda koji je esencijalan za zdravlje štitnjače, a ove bobice ga sadrže čak 400 mcg-a i predstavljaju jedan od najboljih prirodnih izvora joda. Adekvatan unos joda pomaže detoksikaciju tijela, regulira metabolizam, rast i razvoj.

Đumbir je trenutno jako popularan ljekoviti začin i to s opravdanim razlogom jer zbilja djeluje. To uključuje i blagotvorno djelovanje na štitnjaču. Sadrži magnezij koji se pokazao kritičnim u kontroliranju bolesti štitne žlijezde. Uz to djeluje i antiupalno što pomažu u sprečavanju upalnih procesa vezanih uz hipotireoidizam.

Cimet je višestruko koristan lijek za štitnjaču. Sadrži ekstrakt koji igra bitnu antiupalnu ulogu u induciranju ekspresija razine mRNA u područjima proinflamatornih citokina. Laički, medicinska primjena cimeta mogla bi imati veliku ulogu u terapiji usporenog rada štitnjače. Uz to, cimet djeluje antiupalno i smanjuje inzulinsku rezistenciju koja je usko povezana s nastankom Gravesove bolesti.



Muškatni oraščić prirodni je podizač raspoloženja i sedativ, te potiče metabolizam.

Narančin sok bogat je izvor C vitamina koji je bitan za mnoge procese u tijelu. Sadrži idealan omjer fruktoze i glukoze, te minerale magnezij i kalij. Pozitivno djeluje na štitnjaču i povećava glukuronsku kiselinu koja veže i eliminira toksine iz tijela te pomaže u ispravnoj funkciji hormona.

Limunov sok vrijednog je nutritivnog sastava i iznimne ljekovitosti za niz bolesti, pomaže detoksikaciju i jača imunitet.

Hipotireoidizam se dešava kada štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona. Ova bolest pogađa oba spola, ali najčešće žene iznad pedesete godine. Štitnjača regulira metabolizam, a niske razine hormona usporavaju tijelo i ujedno i brojne procese, od metabolizma do tjelesne temperature. Kada se ne liječi može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba.

Imate li usporen rad štitnjače pijte ovaj napitak svakodnevno. Također jedite hranu bogatu B kompleksom i željezom, te morsko povrće poput kelpa i nori alge. Povećajte unos hrane bogate A vitaminom poput batata, mrkve ili bundeve.


Generalno pravilo je da jedete zdravu i organsku hranu bogatu antioksidansima.

Izbjegavajte hranu koja može ometati rad štitnjače – brokula, zelje, cvjetača, kelj, špinat, repa, soja, kikiriki, gorušica.

Ivana Dragica za atma.hr

Kiselost organizma - uzrok svih bolesti! 10 nacina za obnavljanje balansa

Ni jedna bolest, čak ni rak, ne može se pojaviti u alkalnoj sredini."
~ Otto Heinrich Warburg 
​Mnogi ljudi imaju povišen nivo kiselosti organizma. To je tipična posljedica jedenja fabričke hrane, rafinisanih šećera i GMO.

Međutim, ne shvataju svi da je kisela sredina idealna za razvoj raka, viška tjelesne težine i mnogih drugih bolesti.
​Na sreću, stvaranje alkalne sredine u organizmu je veoma jednostavno. Alkalna sredina je potpuno suprotna kiseloj.
Evo 10 prirodnih načina za obezbjeđivanje alkalnosti organizma:
1. Najvažnije je - početi dan sa osmijehom i velikom čašom vode sa dodatkom svježeg soka od jednog limuna. Iako limun izgleda kiseo, on ima suprotno dejstvo na organizam. Pijte taj napitak na prazan želudac da biste očistili želudac.
Druga varijanta je da pijete 1-2 čaše prirodnog jabukovog sirćeta sa vodom. Dosta je 1-2 kašike sirćeta na 220 ml vode.
2. Jedite više zelene salate, začinjene limunovim sokom i maslinovim uljem visokog kvaliteta. Zeleno povrće i voće su jedan od najboljih izvora alkalnih mikroelemenata poput kalcijuma. Jedite ih tokom cijelog dana kako biste održali zdrav pH-a balans u organizmu.
3. Želite li užinati? Jedite sirovi nesoljeni badem. On sadrži mnogo alkalnih mikroelemenata poput magnezijuma i kalcijuma, koji obnavlja kiselo-alkalni balans i normalizuju šećer u krvi.
4. Pijte bademovo mlijeko i pravite frape od bobičastog voća sa zelenim prahom spirulina. Ako postoji izbor, bademovo mlijeko je uvijek poželjnije od kravljeg.
5. Idite u šetnju ili vježbajte. Aktivnost je izuzetno važna. Vjezbanje pomaže u uklanjanju kiselih produkata iz organizma.
6. Dišite duboko. U idealnom slučaju, trebalo bi da nađete mjesto sa čistim vazduhom, zasićeno kiseonikom, i posjetite ga u svakoj mogućoj prilici. Tamo (i ne samo tamo), treba piti puno vode da se uklone štetni produkti iz organizma.
7. Ne jedite meso svaki dan. Ako možete nekoliko dana bez mesa - odlično, jer svakodnevna konzumacija mesa ostavlja iza kisele taloge.
8. Odbaciti deserte sa visokim sadržajem šećera i slatke gazirane napitke. Šećer je jedna od najopasnijih kiselih namirnica. Da se neutrališe kiselina od jedne limenke gaziranog soka, potrebno je više od 30 čaša vode!
9. Uključite više povrća u ishrani. Napomena: krompir se ne računa! Paprike, šparoge, tikvice i patlidžan su veoma korisni.
10. I na kraju: jedite više prokelja. On odlično balansira ph i sadrži puno hranljivih sastojaka i korisnih enzima.
Prevod teksta: https://medmafia.ru/post/253-kislota-prichina-vseh-boleznej-vot-10-sposobov-vosstanovit-balans/
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com ​​​​​​​ ​

Zasto su maline toliko zdrave?

U malinama najviše uživamo zbog jedinstvenog okusa, ali to je tek djelić onoga što dobivamo u ovom ljekovitom voću.

Maline


1. Bogata je antioksidansima
Malina je izuzetno bogata snažnim antioksidansima koji djeluju protuupalno, sprečavaju djelovanje štetnih mikroba i oštećenje tjelesnih stanica. Među njima su antocijanin (daje malini crvenu boju), resveratrol (usporava starenje), pterostilben (važan je za moždane funkcije) te elagitanin, koji se gotovo isključivo nalazi u malinama, a istraživanja pokazuju da smanjuje rizik od raka.

2. Sadrži vitamin C
Među antioksidansima u malini je i vitamin C - 100 grama plodova malina sadrži čak 44% preporučene dnevne količine vitamina C. U malini se nalaze i vitamini B skupine te vitamini E i K. 3. Malina je dobar izvor kalijuma, a sadrži i gotovo sve ostale minerale, npr. magnezijum, mangan, bakar.

3. Čisti krvne žile
Osim što je niskokalorična (100 g svježeg ploda maline ima otprilike 52 kalorije), malina obiluje vlaknima - odlična kombinacija za dobru probavu i zdravo srce. Naime, vlakna su nužna za pravilnu funkciju crijeva i “pročišćavanje” krvnih žila.

4. Maline za vitkost
Malina sadrži ketone koji povoljno djeluju na nivo šećera u krvi te potiču metabolizam masti, sprečavajući tako njeno taloženje u organizmu. Neki preparati za mršavljenje sadrže ketone maline.

5. Zdrava koža i kosa
Za ljepšu kožu i kosu preporučuje se sedmična kura od malina tako da se uzima barem jedan obrok malina dnevno. Ekstrakti maline često se koriste u kozmetici za hidrataciju. Od sjemenki čileanske maline dobiva se ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama koje su sastavom “srodne” prirodnoj masnoći ljudske kože. Ulje čileanske maline koristi se i kao prirodno sredstvo za zaštitu od sunca.

6. Čaj za prehlade
Od listova maline priprema se ljekoviti čaj (1 kašiku suvih listova maline prelijte sa 2,5 dcl vrele vode) koji se od davnina koristi kod menstrualnih tegoba i neplodnosti jer povoljno djeluje na zdravlje maternice. Čaj se preporučuje i kod prehlade, upale grla, kašlja, crijevnih upala, proljeva, hemoroida, kožnih bolesti.

7. Maline snižavaju temperaturu
U narodnoj medicini sok i ocat od maline koriste se za sniženje povišene tjelesne temperature.

Usporite malo, hrana nece pobjeci

Ako dobro sazvacete hranu i od nje napravite kasu, to je jedan od nacina na koji izrazavate ljubav prema zeludcu, jer zeludac tada moze najbolje obaviti svoj posao. Kada naglo progutate hranu ili je ne zvacete dovoljno dobro, zeludcu pravite probleme, jer hrana stize u prevelikim komadima. Ako imate losu probavu, gasove, nadutost, podrigivanje ili zgaravicu, mozda biste trebali razmisliti kako zvacete. Usporite malo, hrana nece pobjeci.


Fina ideja za dorucak - Brzo i zdravo, slani muffini

Fina ideja za dorucak

SASTOJCI

-povrće po izboru (tikvice, paprika, mrkva,...)
-šunka bez masnoće
-sir (mozzarella light ili edamer)
-biber, malo soli, origano
-jaja

PRIPREMA
U kalup za muffine nasjeckaj povrće, pileću šunku, stavi malo sira, mozzarele ili edamera , nekoliko kasika začina po želji, te prelij s nekoliko razmućenih jaja dok se posudice ne napune gotovo do ruba. Ubaci u rernu zagrijanu na 180-200 stupnjeva, na 15-20 min i to je to...
Prijatno...


Nitrati u ishrani i kako ih izbjeci

Da bismo razumjeli šta su nitrati i koliko su to štetni po naš organizam, moramo razumjeti i malo hemije. Nitrati su po hemijskom sastavu slični nitritima. Razlikuje ih jedino jedan molekul kiseonika koji nitrati imaju više, budući da je njihov hemijski sastav NO3, dok je hemijski sastav nitrita NO2.





Kada nitrate unesemo u organizam, oni gube taj jedan molekul kiseonika i pretvaraju se u nitrite, koji opet postaju opasni samo ako se vežu za bakterije i tada postaju nitrozamini, hemijska jedinjenja koja su potencijalno opasna po nas organizam.
Inače, sami nitrati, iako se poslednjih godina spekuliše o mnogobrojnim opasnostima koji imaju po nase zdravlje, zapravo se nalaze u hrani koju inače uzimamo neprerađenu.

Nalaze se u voću, povrću i sjemenkama, najviše zbog toga što imaju sposobnost da uništavaju neke opasne bakterije, kao sto su listerija i klostridijum botulinum koji zazivaju listeriozu i botulizam. To je i razlog što se dodaju konzerviranim proizvodima kako bi spriječili nastanak bolesti, a dodaju se i mesu kako bi duže sačuvalo zdravu crvenu boju. Inače bi dobilo „bolesnu“ braon i sivu i brže bi se pokvarilo.

Kada nitrate uzimamo u hrani iz prirode, mi ih uzimamo zajedno sa drugim jedinjenjima koja štite organizam od mogućeg štetnog delovanja nitrata. Voće je, na primer, puno vitamina C, koji štiti organizam od bakterija, pa ni nitrati iz voća se ne mogu pretvoriti u opasne nitrite i nitrozamine.

Uzimanje nitrata iz prerađenog mesa, sa druge strane je opasno, jer ne sadrži prirodne zaštitne supstance, pa su nitrati zapravo opasni po nas organizam. Dobra vijest je da mi zapravo nitrate iz prerađenog mesa uzimamo samo oko 6% od ukupne ishrane organizma, što je još uvijek malo da izazove probleme.

Koje probleme nitrati izazivaju u organizmu?
Teško je, kao što rekosmo, utvrditi kako zapravo nitrati deluju na organizam i koje probleme izazivaju. Sa jedne strane ih je zdravo jesti, sa druge strane se ne zna do kraja, koliko su zaoravo i zbog cega štetni. Ipak, naučnici su utvrdili da mogu biti opasni po zdravlje ukoliko se uzimaju bez kontrole i u velikim količinama duže vrijeme.

Neke od posljedica su:
Mogu izazvati rak pankreasa – jedno istraživanje u Americi utvrdilo je da osobe koje svakodnevno uzimaju prerađeno meso u većim količinama imaju za 50-65% veći rizik od nastanka raka pankreasa zbog prisutnih nitrata u toj vrsti hrane. 

Drugo istraživanje pronašlo je vezu i sa nastankom raka na mozgu, usnama i grlu i leukemijom. Treba ovdje reći, međutim, da je količina koju su ti ljudi uzimali veoma velika i to svakodnevno, jer inače količina nitrata koju uzmemo iz prerađenog mesa u normalnom obroku je nekoliko mikrograma, što ni dugoročno ne može izazvati bolest.

Nitrati mogu izazvati Alchajmerovu bolest i dijabetes – s obzirom da se nitrati talože u organizmu, izazivaju degenerativne poremećaje na mozgu, zbog čega mogu nastati i tumori, ali i Alchajmerova bolest. Isto tako, remete normalni rad ćelija i ostalih organa, među kojima je i gusteraca, što dovodi do insulinske rezistencije, a kasnije i do secerne bolesti. Šta više, testovima se došlo do zaključka da potpuno ukidanje prerađene hrane u određenom periodu može poboljšati stanje već oboljelih.


Oštećuju plod – velika količina nitrata u trudnoći dovodi do veće količine jednog od sastava hemoglobina, što dovodi do stanja zvanog methemoglobinemija, zbog čega bebe imaju izrazito plavu boju kože. Abnormalna količina ovog sastojka – methemoglobina, takođe oštećuje mozak i organe bebe. Da stvar bude još opasnija, utvrđeno je da pored neke vrste flaširanih voda i neke namirnice izazivaju povećanu količinu nitrata, kao što je spinat, cvekla i mrkva, pa je dobro da djeca do 6 godine izbjegavaju ovo povrće u većim količinama.


Kako izbjeći nitrate u ishrani?
Prvo što treba uraditi je smanjiti količinu prerađene hrane, poput brze hrane i prerađenog mesa (salama, viršli, kobasica). Generalna je preporuka jesti svježe spremljeno meso i to od mladih životinja, uzgojenih organskim putem.


Jesti organsko povrće – iako su pesticidi opasni iz mnogo drugih razloga, jedan od njih je veća količina nitrata u povrću tretiranom raznim otrovima. Ukoliko je moguće, birajte organski proizvedenu hranu umesto tretirane.


Jedite hranu koja prirodno ima manji procenat nitrata – avokado, jaja, bijeli luk, krompir, pečurke, grašak, biber, pasulj, jabuke, narandže, banane.


Ako je moguće, filtrirajte vodu i izbegavajte flaširanu sa velikom količinom nitrata.


Moguće je imati i akutno trovanje nitratima koje se prepoznaje po simptomima sličnim bilo kom drugom trovanju – mučnina, povraćanje, vrtoglavica, bol u trbuhu, konfuzija, konvulzije i koma. Stručnjaci kažu da je ipak to stanje veoma rijetko, jer je za akutno trovanje potrebno uzeti više od 15gr nitrata odjednom, što je preko hrane skoro pa nemoguće.

 kodren.com


Proljece je najbolje vrijeme za...

Proljece je pravo vrijeme za detoksikaciju.
Jutros na mom stolu, jedan od recepata za eliminaciju otrova iz tijela: sok od 1 limuna, 1 kasicica kurkume,  1 kasicica meda.
Vrlo jednostavno, vrlo efikasno.
Ukus podnosljiv.
Uzivajte.


10 namirnica koje vam svaki dan unistavaju zdravlje

Pogledajte kojih to 10 namirnica ne bi trebalo da konzumirate u velikoj mjeri. Trebalo bi da budete umjereni u svemu.
1. Konzervirani paradajz
Paradajz je jedna od najzdravijih namirnica koje možete konzumirati, ali ukoliko konzumirate konzervirani paradajz izlažete se raku. Mnoge konzerve napravljene su od bisfenola A, koji je takođe poznat i kao BPA. Dokazano je da BPA utiče na hormonski sistem i na povećanje rizika od raka dojke i prostate. Eliminišite mogućnost da ova hemikalija dospije u vaš organizam i kupujte samo svježi paradajz, piše “Fokuzz“.




2. Bijeli hljeb
Bijeli hljeb izaziva veliki porast nivoa šećera u krvi što može dovesti do pojave raka. Jedna studija pokazala je da ljudi koji pojedu 5 kriški bijelog hljeba svakog dana imaju duplo veću mogućnost dobijanja raka bubrega od ljudi koji pojedu jednu i po krišku. Najbolje je konzumirati crni hljeb ili hljeb od pšeničnog brašna koje nije izbjeljivano.

3. Crveno meso
Konzumiranje crvenog mesa ne znači da ćete dobiti rak, ali postoji povećan rizik. Ono je posebno opasno kada se sprema na jakoj vatri, tada se formira hemikalija poznata kao heterociklični amin. Crveno meso sadrži nitrate koji postaju kancerogeni kada se konzumira, a prekomjerna konzumacija dovodi do nastajanja nitroznih jedinjenja koji napadaju sluzokožu debelog crijeva. Konzumiranje crvenog mesa bi trebalo ograničiti i okrenuti se konzumiranju ribe.

4. Prerađeno bijelo brašno
Bijelo brašno metaboliše u tijelu kao šećer, međutim, ono prolazi kroz proces bjeljenja hlorom koji je štetan za naše tijelo i nakon dužeg konzumiranja može stvoriti ćelije raka. Pšenično brašno je najbolja alternativa za bijelo brašno jer ono ne prolazi kroz proces izbjeljivanja.

5. Prerađeno meso
Obrađeno meso se često nalazi na našim trpezama, od šunke, kobasica, salama, parizera i drugih…Kada je meso obrađeno znači da je ono tretirano na neki način. Radi se o konzervisanom, dimljenom, sušenom ili mesu tretiranom nitratima. Studije su pokazale da su nitrati povezani sa nekim vrstama raka i ukoliko ne konzumirate obrađeno meso, manje su šanse i da obolite od raka.

6. Čips
Čips sadrži hemikaliju poznatu kao akrilamid koja nastaje kada su skrobovi izloženi visokoj temperaturi. Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je akrilamid u kancerogene supstance, jer su laboratorisjka istraživanja pokazala da povećava rizik od raka.

7. Gazirani sokovi
Sokovi sadrže mnogo šećera, imaju puno kalorija i sadrže 4-metilimidazol, koji bezalkoholnim pićima daje njihovu smeđu boju. Studije su pokazale da ova hemikalija povećava rizik od raka. Neke države su počele donositi zakone o ograničenju korišćenja 4-metilimidazola.

8. Kokice iz mikrotalasne rerne
Problem sa kokicama iz mikrotalasne jeste to što je zrnevlje upakovano i obloženo hemikalijama koje nisu dobre za nas, a zrnevlje i ulje nije prirodno već genetski modifikovano. U više navrata testiranja su pokazala da dolazi do oslobađanja diacetila, otrovne hemikalije koja je povezana sa rakom pluća.

9. Alkohol
Prekomjerno konzumiranje alkohola može dovesti do raka grla, jednjaka, jetre, dojke, želuca, prostate, pankreasa i koloretalnog karcinoma, kažu istraživanja. Razlog je taj što od alkohola nastaje acetaldehid koji remeti DNK i formiranje proteina. Ovo međutim nije slučaj sa crnim vinom koji sadrži resveratrol koji je odličan za borbu protiv raka. Važno je samo biti umjeren.

10. Ugljenisana hrana
Meso sa roštilja i tost se smatraju ugljenisanom hranom. Ugljenisani djelovi sadrže veliku količinu heterocikličnog amina, koji smo već pominjali u slučaju crvenog mesa. Kada spremate roštilj ili tost potrudite se da meso ili hljeb ne pocrne.